Arhiv tekstova

Relativno velike hladnoće, jer kod nas je već »jako hladno« čim se živa u termometru spusti do -100 Celzija, izazvale su pravu paniku među svim zimogrožljivim žiteljima naših prostora i došlo je do znatno uvećane potrošnje svih energetskih potencijala. Uz klasično grijanje čvrstim ili tečnim ogrjevnim sredstvima, te putem gradskog centralnog parnog ili plinskog, mnogi su dodatno »naguravali« još koji dodatni stupanj putem alternativnih izvora topline. Palile su se raznorazne grijalice, klasične ili kvarcne, kaloriferi, veći ili manji grijači, a skupa s njima »obrtale« su se tisuće i tisuće kilovata električne energije. Jer strah od hladnoće je uvijek veći od potencijalnog »većeg« računa za utrošenu struju, plin, naftu, ugalj, drva…

SVJETSKI ENERGETSKI POTENCIJALI – FOSILNA GORIVA: Najveći izvor energije, kojom se danas čovječanstvo služi, predstavljaju izvori nafte iz kojih se eksploatira 37,9 posto cjelokupnog obujma. Koliko je to veliki iznos najbolje ilustrira podatak kako bi se cijela Zemlja moGla dva puta »opasati« napunjenim bačvama nafte koja se potroši tijekom samo jednog dana diljem svijeta. Najveći proizvođači nafte dolaze s prostora bivšeg SSSR-a (oko 570 milijuna tona na godinu), zatim SAD-a (417 t), Saudijske Arabije (327 t), Irana (155 t), ali i pokraj ogromnih rezervi koje se procjenjuju na još nekoliko decenija eksploatacije, sve veća potrošnja u brojnim segmentima iskorištavanja »crnog zlata« neumitno vodi k sve bližoj recesiji ovog izvora energije. 

Drugi energent po svjetskoj korištenosti je ruda uglja, koja je zastupljena u obujmu od 30 posto udjela u dobivanju energije, dok iz prirodnih rezervi zemnog plina dobivamo još ukupno 20 posto. Iz ova tri energetska izvora, koja skupnim nazivom i vrstom pripadaju grupaciji fosilnih goriva, svijet se energijom napaja u nevjerojatnom postotku od cijelih 90 posto. Nažalost, uz svoju fantastičnu osobinu da uslijed spaljivanja oslobađaju toplotnu energiju toliko važnu za grijanje, ali i pokretanje brojnih uslužnih strojeva, ova goriva imaju i svojstvo da su neobnovljiva, te ih je uvećanom eksploatacijom svakim novim danom sve manje.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE: Zahvaljujući ljudskoj genijalnosti i praktičnoj domišljatosti svijet danas koristi brojne alternativne, i što je najvažnije obnovljive izvore energije, koji sve više uzimaju praktičnog maha. Akumulacija sunčevih zraka putem tzv. solarnih ploča, omogućila je brojnim domaćinstvima da »dar s neba« pretvore u konkretan izvor napajanja brojnih kućanskih strojeva. Energija vjetra odavno je korištena za pokretanje brojnih mlinova (vjetrenjača), a danas je poglavito koriste moderne turbine za proizvodnju električne energije. Procjena je stručnjaka kako će do 2030. godine vjetar osiguravati cijelih 10 posto udjela u svjetskim energetskim potencijalima. Hidroenergija, tj. vodeni potencijal izražen kroz snagu velikih vodenih tokova obuzdanih velikim branama, predstavlja značajan izvor proizvodnje električne energije i sudjeluje s oko 7 posto u svjetskom obujmu.

NUKLEARNA ENERGIJA: Trenutačno u svijetu postoji blizu 400 nuklearnih elektrana koje sudjeluju s oko 5 posto proizvodnog energetskog potencijala. Iako ne predstavljaju nikakvu opasnost za prirodni svijet oko sebe, jer ne emitiraju nikakve štetne produkte, same po sebi predstavljaju problem s obzirom na konstantnu opasnost od potencijalnih nesreća i havarija (Černobil 1986. godine), te odlaganja radioaktivnog otpada, koji se javlja kao nuzprodukt.