Arhiv tekstova

Udar na manjinsku samoupravu

Narodna Skupština Srbije usvojila je prošlog tjedna rebalans državnog proračuna. Ovom odlukom sredstva za nacionalna vijeća 22 nacionalne zajednice umanjena su za 20 posto. Tako će ove godije nacionalna vijeća, umjesto 246 milijuna dinara, dobiti manje od 200 milijuna. Kako ovaj potez komentiraju u Bošnjačkom nacionalnom vijeću razgovarali smo s predsjednicom dr. sc. Jasminom Curić.
Kako Bošnjačko nacionalno vijeće komentira odluku da se za petinu umanje sredstva iz državnog proračuna koja su namijenjena nacionalnim vijećima?
Smatramo udarom na manjinsku samoupravu planirano umanjenje u iznosu proračunskih sredstava koja se dodjeljuju nacionalnim vijećima za njihov rad i za provođenje njihovih redovnih programa u cilju zaštite identitetskih pitanja i Ustavom zagarantiranih ljudskih i manjinskih prava. Svojim prijedlogom rebalansa proračuna za 2020. godinu Vlada Srbije je za čak 20 posto umanjila prvobitno planiran iznos koji jedva pokriva osnovne troškove funkcioniranja svih nacionalnih vijeća. Na ovaj način, a ako uzmemo u obzir i izmjene zakona iz 2018. godine, država Srbija jasno pokazuje tendenciju da onemogućava manjinskim narodima i nacionalnim manjinama da unaprjeđuju svoj položaj i ostvaruju svoja prava. Važno je istaći da je visina sredstava koja se dodjeljuju nacionalnim vijećima nominalno nepromijenjena već duži niz godina, te Vlada i time krši zakon i uredbe koje je donijela (ona su na nivou od 2014. godine), a ako gledamo ovaj iznos u svjetlu inflacije, onda možemo reći da se realni iznos umanjio. Koordinacija nacionalnih vijeća je usvojila zaključak kojim je ustanovljeno da je smanjenje sredstava za 20 posto godišnjeg proračuna prekomjerno, jer smo i sami, kao nacionalna vijeća, veliki dio naših proračuna potrošili u zaštiti zdravlja stanovništva i organiziranja cjelokupne online nastave, u pripremu satova i emitiranje, kao i realizaciju planiranih redovitih aktivnosti te da bi smanjenje sredstava do ove mjere ugrozilo opstanak većine nacionalnih vijeća. U skladu s tim zaključkom, Koordinacija se obratila predsjednici Vlade Srbije, koja ujedno i predsjedava Republičkim savjetom za nacionalne manjine, da nacionalna vijeća izuzme iz ovog umanjenja i tražila hitan sastanak.
Očekujete li da će tog razgovora i biti?
Predsjednica Vlade je istovremeno i predsjedavajuća republičkim Savjetom za nacionalne manjine te je razgovor s legitimnim predstavnicima nacionalnih zajednica nešto najmanje što ona može uraditi. Ovaj izazov se mora prevladati što prije i to u interesu manjinskih i većinskog naroda u ovoj državi. Na ovom primjeru će država dokazati je li stvarno zainteresirana za poštovanje i unaprjeđenje manjinskih prava. 
Konkretno, bez koliko novca je ostalo Bošnjačko nacionalno vijeće i koliko će to otežati rad, realiziranje projekata?
Ukoliko bi odluka o smanjenju sredstava ostala na snazi, sva nacionalna vijeća bi ostala bez financijske podrške od države za posljednja dva mjeseca tekuće godine. To konkretno znači zaustavljanje realizacije svih projekata koji su u fazi provođenja. 
Može li se onda taj potez sagledavati i kao dodatni udar na manjinska prava?
To sigurno jest dodatni udar na manjinska prava. Oduzimanjem financijskih sredstava direktno se otežava i onemogućava rad nacionalnih vijeća, jedinih legitimnih zastupnika manjina u Srbiji. Bez resursa, prije svega financijskih, nemoguće je implementirati programe i projekte koji se tiču unaprjeđenja manjinskih prava u Srbiji. S druge strane, i dalje imamo nadu da će se ova odluka preinačiti te da smanjenja neće biti. 
Uskoro će i pripreme za proračun 2021. godine. U kom pravcu bi trebali biti zahtjevi Koordinacije glede proračunskih sredstava za narednu godinu? Postoji li bojazan da je ovo umanjenje samo naznaka da će u 2021. biti planirano manje sredstava nego što je bilo za 2020. godinu?
Takva bojazan je realna i prisutna. Kao što sam napomenula prije, vjerujem da će doći do preinačenja ove odluke te da smanjenja neće biti. Još jednom napominjem da je visina sredstava koja se dodjeljuju nacionalnim vijećima nominalno nepromijenjena već duži niz godina te Vlada i time krši zakon i uredbe koje je donijela (ona su na nivou od 2014. godine), a ako gledamo ovaj iznos u svjetlu inflacije, onda možemo reći da se realni iznos umanjio. Ukoliko stvari pogledamo iz ove perspektive, bit će nam jasnije zašto je ovo smanjenje neracionalno i zašto je bitno da se odluka što prije preinači. Dalje, također gajimo nadu da će se proračunom za 2021. godinu visina sredstava potrebna za rad nacionalnih vijeća uvećati kako bi manjinama bilo dozvoljeno očuvati svoj identitet i dalje unaprjeđivati svoja prava. 
Formirano je Ministarstvo za ljudska prava i dijalog, međutim još uvijek nismo vidjeli ni čuli njihov komentar na ovaj rebalans. Jeste li očekivali njihovo očitovanje i kako vidite ulogu ovog ministarstva u narednom razdoblju?
Ministarstvo za ljudska prava i dijalog je mehanizam preko koga se efikasnije mogu ostvarivati ljudska i manjinska prava u zemlji. Ono je neophodno i iz razloga primjene postojećih zakonskih odredbi u pogledu ostvarenja i zaštite ljudskih i manjinskih prava, kao i u pogledu unaprjeđenja zakonodavnog okvira u ovom području. Ministarstvo za ljudska prava je bitno i za unaprjeđenje dijaloga između manjinskih i većinskog naroda u ovoj državi. Sama činjenica da sada postoji Ministarstvo umjesto prijašnje Kancelarije za ljudska i manjinska prava nagovještava da se država, makar deklarativno, želi posvetiti unaprjeđenju manjinskih prava. Očekujemo sigurno i njihovu reakciju čime bi pokazali i da se žele suštinski posvetiti zaštiti manjinskih prava u Srbiji. Ulogu Ministarstva za ljudska prava i dijalog vidimo kao facilitatora u unaprjeđenju manjinskih prava. Ukoliko Ministarstvo i buduća ministrica ne budu reagirali na slučajeve udara na manjinska prava, kao što je slučaj sa smanjenjem proračuna, onda će biti jasno da je njihova uloga simbolična te da ne postoji realna politička volja da se zaštite prava nacionalnih zajednica u Srbiji.