Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Put do uspjeha – usavršavanje znanja

Većina nas vozi automobile, ali malo tko od nas zna kakvi se električni sklopovi u njima nalaze i koja su znanja i vještine potrebni da bi se ti sklopovi remontirali kako bi se vozilo činilo sigurnim za vožnju. Kako izgleda posao autoelektričara otkriva nam Mirko Stipančević,vlasnik SZR Autoelektrika iz Subotice.
Obrni-okreni to nije lagan zadatak, jer je danas u svom predznanju majstorima bitno dobro poznavanje mehanike iz razloga što računala u današnjim generacijama vozila zapravo kontroliraju rad mehaničkih sklopova i njihovih podsklopova. U pitanju je perspektivna profesija, a razlog tome je svakodnevna pojava sve suvremenijih tipova vozila. Naravno da više nije moguće dijagnosticiranje i otklanjanje kvarova u kućnoj radinosti, kakvo je bilo moguće u vrijeme kada smo vozili automobile poput zastave 750 – popularno zvanog fiću ili, primjerice, yuga.

Kvarovi i popravci

Mirko Stipančević (1967., Subotica) živi sa suprugom Ljubicom s kojom ima dvoje djece: kći Natašu i sina Dražena. Srednju školu završio je za elektrotehničara. Po dolasku iz vojske, tražeći posao, našao ga je kod privatnog autoelektričara. Ubrzo nakon toga zaposlio se u jednu tvrtku, gdje je usporedo radio na oba radna mjesta. Zbog odlaska vlasnika u inozemstvo, 1993. godine, preuzeo je u zakup privatnu autoelektričarsku radnju. Tada počinje njegov rad u ovom poslu, kao samostalnog poduzetnika.
»Za uspjeh moje tvrtke zaslužna je svakako i moja obitalj koja mi je velika podrška. Supruga Ljubica mi pored ostalog pomaže i oko vođenja papirologije. Nadam se da će naša radionica još dugo postojati i da će moj sin unaprijediti posao i jednoga dana uspješno nastaviti s vođenjem tvrtke«, kaže Stipančević.
A kako je otvorena samostalna zanatska radionica i zbog čega se Stipančević odlučio na takav korak:
»Velika želja mi je bila da pređemo u svoj objekt. Puno rada, zalaganja i odricanja bilo je potrebno da bismo se 2005. godine preselili u samostalnu zanatsku radionicu Autoelektrika, gdje se i danas nalazimo. Jedan od razloga zbog čega smo se odlučili na takav korak je da smanjimo troškove, plaćanje kirije, ali i zbog boljih uvjeta za rad. Osim mene uposleno je još pet radnika, među njima se nalazi i moj sin Dražen. Nastojimo biti složan tim, a većina njih dulji niz godina radi sa mnom zbog čega sam i posebno ponosan.«
Stipančević pojašnjava kako je naučio pratiti suvremenu tehnologiju.
»Kao i u svakom poslu, tako i u mom, bitno je pratiti suvremenu tehnologiju i biti u tijeku. Osim interneta, gdje nam je relativno sve dostupno, veoma znači i razmjena iskustva s ostalim majstorima kao i organizirani seminari. Ovo je posao koji zahtijeva stalna materijalna ulaganja i usavršavanja znanja. Uz puno rada i odricanja može se solidno živjeti od ovoga posla.
Sa Stipančevićem smo razgovarali i što posao autoelektričara podrazumijeva i što se najprije pokvari u automobilu u svezi autoelektrike?
»Popravljamo autoelektričarske kvarove što podrazumijeva popravku alternatora, alnasera, električne instalacije i signalizacije, štelovanje i kontrolu paljenja, servis akumulatora, dijagnostiku kvarova i slično. U posljednje vrijeme počeli smo s popravkom klima uređaja na vozilima. Najčešći kvarovi su svjetlosna signalizacija i kvarovi na alnaserima, alternatorima i akumulatorima.«

Nekad i sad

Stipančević kaže da se nekada drugačije radilo, te da je radio taj posao i kada nije bilo kompjutora.
»Nekada je u ovom poslu bilo drugačije raditi iz razloga što je bilo manje tipova vozila. Zastavina vozila su bila popularna, a njih je bilo jednostavnije popraviti, manje je bilo elektrotehnike i elektronike. Zbog ubrzanog načina života i velike potrebe za autom, mušterije očekuju brzu popravku, što nekada i nije moguće. Na početku mog bavljenja ovim poslom nije bilo kompjutora, ali kako su se pojavili ubrzo zatim sam počeo s upotrebom.«
Pitali sam Stipančevića koji tip vozila najviše dolazi u njegov servis i je li yugo otišao u povijest?
»Zastavina vozila su posljednjih godina otišla u povijest. U servis nam dolaze razna vozila, ali bih izdvojio europska: Opel, Volkswagen, Renault, Peugeot«, kaže Stipančević i naglašava kako je ipak sentimentalno vezan za neki tip starije proizvodnje automobila.
»Prvi auto mi je bio zastava 750, popularni fićo, te sam za taj tip automobila i sentimentalno vezan, a u današnje vrijeme teško je izdvojiti kvalitetan auto, jer se svaki proizvođač trudi biti što kvalitetniji i vizualno ljepši.«
Na koncu razgovora pitali smo Stipančevića kojim autobilima je ranijih godina išao na more i sjeća li se rado tih vremena?
»Nekada smo na godišnje odmore putovali vozilima koja su bila sporija, neudobnija, bez klime i ne toliko sigurna. Ali rado se sjećam tih vremena i zahvalan sam na njima, ali su mi ova svakako draža u svezi automobila kojima se putuje.«
Zvonko Sarić

Najava događaja

13.06.2021 - Dužijanca malenih u Subotici

U sklopu subotičke »Dužijance 2021.« bit će održana i festival dječjeg stvaralaštva »Dužijanca malenih«, u organizaciji HKC-a »Bunjevačko kolo«.

Prvi dio manifestacije bit će održan u nedjelju 13. lipnja, kada će u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske, s početkom u 10 sati, biti služena misa zahvalnica za darove njiva koju će predvoditi mons. Stjepan Beretić. Na svetoj misi sudjelovat će i male bandašice i bandaši iz okolnih sela, koji će biti predvođeni bandaškim parom iz Subotice. Ovogodišnja mala bandašica i mali bandaš su Marija Kujundžić i Davor Dulić.

Drugi dio manifestacije koji je zabavno-edukativnog karaktera, bit će održan 11. rujna 2021. godine.

Pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, Grad Subotica i Hrvatsko nacionalno vijeće.

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

26.06.2021 - Proljetni susret hrvatskih udruga kulture

Hrvatsko nacionalno vijeće u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata priređuje redoviti radni susret s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga na temu Nova 'normalnost' u radu hrvatskih udruga kulture i mogućnost nadilaženja izazova. O temi će govoriti Vojislav Temunović, član izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu i Katarina Čeliković, stručna suradnica za kulturne programe u ZKVH-u, te predstavnici udruga. Susret će biti održan u Baču, u subotu 26. lipnja u Didinoj kući. Program započinje obilaskom franjevačkog samostana u Baču u 15 sati.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay