Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Rad zasnovan na zajedništvu i dijalogu

U katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Beogradu 11. studenoga svečanim euharistijskim slavljem obilježeno je 20 godina biskupskog djelovanja i 75 godina života beogradskog nadbiskupa i metropolita mons. Stanislava Hočevara. Slavlju su prisustvovali svi svećenici Beogradske nadbiskupije, biskupi Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda kojoj Beogradska nadbiskupija pripada, ostali crkveni vjerodostojnici, predstavnici Veleposlanstava u Beogradu, te gosti i vjernici svih župa Nadbiskupije. Izražavajući riječi zahvale, nadbiskup Hočevar je izrazio posebnu zahvalnost za dijalog predstavnicima reformiranih crkava, židovske i islamske zajednice, te predstavnicima civilnih i drugih zajednica, potičući ih da čeznu za mirom i međusobnom sinergijom.

Zajedništvo i jačanje dijaloga 

Na samom početku euharistijskog slavlja sve prisutne je pozdravio vlč. Mihael Sokol, a pozdravni govor je u ime svećenika Beogradske nadbiskupije održao generalni vikar Beogradske nadbiskupije mons. Aleksandar Kovačević. U svom govoru, među ostalim je istaknuo da su dvije bitne odrednice koje određuju nadbiskupa kao osobu i kao pastira. Tako je rekao da je on najprije onaj koji okuplja, te da je on čovjek dijaloga i ekumeni-zma s obzirom na to da se neprestano zalaže za jedinstvo svih kršćana. Riječi zahvale svim nazočnima uputio je i beogradski nadbiskup Hočevar.
»Željeli smo, a ja sam samo pod tim uvjetom i pristao na ovu proslavu, da održimo Papski dan u povodu 25 godina vrlo važne enciklike svetog Ivana Pavla II. i 60. godišnjicu Papskog vijeća za promicanje jedinstva. Koronavirus nam je sve drugo onemogućio. Želimo misnim slavljem izreći Bogu zahvalu i još se jače povezati«, izjavio je nadbiskup Hočevar.
Također, osvrnuo se i na proteklih 20 godina svog biskupskog djelovanja u Beogradskoj nadbiskupiji.
»Iako je proteklo vrijeme bilo dosta kompleksno, ipak je Bog dao da smo svi zajedno puno toga učinili. Izgradile su se neke nove crkve, a završene su i neke druge bitne stvari. Osobito mi je drago da smo završili Sinodu u kojoj smo dali neke jasne smjernice za budućnost. S druge strane, možemo reći da smo poboljšali odnose s ostalim crkvama i vjerskim zajednicama i da je dijalog krenuo. Drago mi je da je veliki broj stručnjaka bolje proučio povijest Katoličke crkve u Srbiji. Do sada uopće nismo imali povijesnih knjiga, a sada ih je veliki broj. Možemo reći da svaka župa sada ima temeljitu povijest«, istaknuo je Hočevar, dodajući da mu je i funkcija predsjednika Biskupske konferencije SRJ, koju je obnašao u dva mandata, također od velikog značaja.
»Povijest je određivala hod naše Biskupske konferencije. U to vrijeme nastajale su nove biskupije. Grkokatolička koja je nastala u Skoplju sada je već samostalna eparhija. Već 2003. godine nastala je grkokatolička biskupija za Vojvodinu, ali i za čitavu Srbiju. Srijemska biskupija se potpuno osamostalila 2008. godine. Sve to je određivalo i naše daljnje puteve. Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda imala je i ima veliki značaj. S jedne strane nije lako voditi biskupsku konferenciju jer imamo različite države, različite jezike, različite pravne sustave. Ali ipak smo mi jedna crkva i kao biskupi se uvijek vrlo rado susrećemo. Katolička crkva je u ovoj zemlji manjinska i potrebno je jače razmjenjivati iskustva ali i promicati jači dijalog, bilo s većinskom Pravoslavnom crkvom, ili većinskom islamskom zajednicom, kao što je slučaj na Kosovu. Naša biskupska konferencija je služila upravo tome da jače unaprijedimo dijalog, što mislim da je za sve nas, za čitavo društvo, od velikog značaja«, zaključio je nadbiskup Hočevar.

Poruke nade

U svojoj propovijedi kardinal vrhobosanski nadbiskup Vinko Puljić osvrnuo se i na život beogradskog nadbiskupa, te na odgovorne službe koje je obnašao kao svećenik salezijanac.
»Ove godine i sam obilježavam 75 godina života, 50 godina misništva, 30 godina biskupstva i upravo ovih dana i 26 godina kako sam kardinal. Zato sam Bogu zahvalan, a onda i svima ostalima koji su pridonijeli da to sve skupa mogu doživjeti. Drago mi je da mogu sudjelovati u ovom slavlju. Htio sam pokazati svoju solidarnost, ne samo da budem prisutan na ovoj proslavi nego da zajedno zahvaljujemo Bogu za dah života i za sve ono što smo proživjeli. Ujedno želim beogradskom nadbiskupu čestitati što mu je Bog dao milost da može hrabro, vedro i istinski voditi crkvu ovdje u Beogradu. Smatram da toj zajednici katolika, ali ne samo njima nego i svim drugim vjernicima on šalje snažnu poruku nade koju je itekako svjedočio cijeli svoj život«, kazao je kardinal Puljić, dajući osvrt i na današnje odnose među crkvama: »Mislim da su odnosi krenuli uzlaznom putanjom. Međutim, nedostaje još hrabrosti da zakoračimo dalje. Dijalog traži da jedni druge priznamo i poštujemo. Žao mi je što u politici nedostaje prave kulturne komunikacije. Moramo jedni druge poštivati i tražiti zajedničko dobro, a ne dobro jedne stranke ili pojedine grupe nego ono što je za dobro naroda i zemlje. Htio bih da ova zemlja na neki način smogne hrabrosti da svaku stvar nazove pravim imenom. Ono što pripada čovjekovom dostojanstvu da se to ugradi u strukturu života i zakonito, a da na neki način uvaži različitosti i poštuje različitosti i stvori upravo tu klimu da se svaki čovjek osjeća kao kod kuće. I to smatram da političari trebaju učiniti.«
Proslava se poklopila s praznikom – Danom primirja koji se u Srbiji slavi 11. studenoga, a samo primirje kojim je završen Prvi svjetski rat potpisano je u 11 sati kada je i počelo euharistijsko slavlje. Slavlje su svojom nazočnošću uveličali apostolski nuncij u Srbiji mons. Luciano Suriani, predstavnici Srpske pravoslavne crkve otac Radomir Rakić i otac Nikola Soldatović, biskup slovačke Evangeličke crkve Jaroslav Javornik, reis-ul-ulem Rijaset Islamske zajednice Srbije Sead ef. Nasufović, predstavnici Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama, te brojni veleposlanici i predstavnici Veleposlanstava u Beogradu.
S. D.

Najava događaja

01.09.2021 - Natječaj za najbolju pjesmu »Preprekovog proljeća 2022.«

Natječaj je javni, a pravo sudjelovanja imaju svi građani Republike Srbije i Republike Hrvatske, te iz inozemstva, koji pišu na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata.

Tema pjesme je slobodna.

Autori mogu poslati do tri neobjavljene pjesme, a uz to trebaju navesti svoje puno ime i prezime, broj telefona i adresu, te priložiti svoju fotografiju i kratak životopis. Pjesme pod pseudonimom neće biti objavljene, kao ni ulomci iz većih pjesama, ili već objavljeni radovi te radovi poslani na druge natječaje.

Pjesme se ne honoriraju.

Pjesme slati na e-mail adresu: natjecaji.stanislav.preprek@gmail.com pri čemu u rubrici subject treba naznačiti PREPREKOVO PROLJEĆE 2022 – ime i prezime autora.

Rok za slanje pjesama je 1. rujna 2021. godine.

Uredništvo Zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2022. odabrat će najbolje radove za istoimenu zbirku koja će biti tiskana u nakladi Udruge, te će tročlani žiri rangirati prve tri pjesme.

Na promociji Zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2022, predviđenoj za travanj 2022. godine, uz prigodni program članova HKUPD Stanislav Preprek, prvoplasirane tri pjesme pročitat će nagrađeni autori.

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.08.2021 - Dužijanca 2021. - Najava događanja

30. lipnja u 9 sati – Etno-radionica pravljenja tarane – Etnosalaš u Đurđinu.

4. srpnja u 10 sati – Dužijanca u Žedniku – crkva sv. Marka evanđelista.

9. – 17. srpnja – XXIV. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame – Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, HKPD Matija Gubec, Tavankut.

10. srpnja od 6.30 sati – Takmičenje risara – njiva pokraj crkve sv. Josipa Radnika, Đurđin.

11. srpnja u 10.30 sati – Dužijanca u Bajmaku – crkva sv. Petra i Pavla apostola, Bajmak.

17. srpnja u 18 sati – Natjecanje u pucanju bičevima – njiva pokraj crkve sv. Josipa Radnika, Đurđin.

18. srpnja u 10.30 sati – Dužijanca u Tavankutu – crkva Presvetog Srca Isusova, Tavankut.

21. srpnja tijekom dana – postavljenje izloga u središtu grada za natjecanje aranžera izloga, Subotica.

21. – 28. srpnja u 19 sati – otvorenje izložbe S Božjom pomoći – dvorana HKC Bunjevačko kolo, Subotica.

25. srpnja u 10 sati – Dužijanca u Maloj Bosni – crkva Presvetog Trojstva, Mala Bosna.

30. srpnja do 30. kolovoza – Izložba slika s XXIV. Međunarodne likovne kolonije Bunarić – HKC Bunjevačko kolo, Subotica – otvorenje 30. srpnja u 19 sati.

1. kolovoza u 10 sati – Dužijanca u Đurđinu – crkva sv. Josipa Radnika, Đurđin.

1. kolovoza od 14 sati – Konjičke utrke Dužijanca – Gradski hipodrom, Subotica.

1. kolovoza u 18 sati – Dužijanca u Mirgešu – kod križa.

5. kolovoza u 19 sati – Književna večer u organizaciji Katoličkog društva Ivan Antunović – svečana dvorana HKC Bunjevačko kolo, Subotica.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay