Arhiv tekstova

Kako jačati imunitet?

Za jačanje imuniteta nikad nije kasno * Glavni neprijatelj imuniteta je kronični umor i stres

U proteklim mjesecima često se spominje riječ imunitet, koja je postala svojevrsni sinonim za zdravlje. No, jesmo li se ikada baš zabavili njenim značenjem i važnošću? Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od različitih bolesti, virusa, bakterija, infekcija... Zbog činjenice da i sami možemo utjecati na imunološki sustav, bilo to pozitivno ili negativno, važno je biti informiran kako na pravilan način pomoći našem organizmu. Bila je to tema razgovora s liječnicom opće prakse dr. Margaretom Jaramazović. 

Jačanje imuniteta je aktualna tema, osobito kada dođu hladniji dani, pa samim time i prehlada i gripe. Koliko je važno jačati imunitet i je li dovoljno sada početi, ako smo to zanemarili tijekom prethodnih mjeseci?
Imunitet predstavlja glavnu crtu obrane organizma protiv virusa i bakterija. Za jačanje imuniteta nikad nije kasno. Obično ta tema dođe na razmatranje u jesen, na početku sezone prehlade i gripe. Tijekom ljetnih mjeseci unosimo u organizam raznovrsno sezonsko voće i povrće, tako da smo na neki način već pripremljeni.
Kako možemo jačati imunitet? Jesu li dovoljni prirodni vitamini, minerali iz voća i povrća, pa i čajevi?  
Najbolji vid jačanja imuniteta je svakako prirodnim putem. Voće i povrće, prije svega citrusno voće, sadrži razne vitamine i minerale neophodne za svakodnevno funkcioniranje organizma, samim tim i jačanje imuniteta. Ponekad je potrebno pojačati i umjetnim suplementima i lijekovima. Za imunološku funkciju izuzetno su važni vitamini A, C, D i E, te minerali cink, selen i magnezij. Također, imunitet jača i umjerena tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, pet dana tjedno.
Što utječe na pad imuniteta? 
Glavni neprijatelj imuniteta je kronični umor i stres. Dugotrajna iscrpljenost, nespavanje i nepravilna ishrana dovode do pada imuniteta. Tada nismo podložni samo virusnim infekcijama nego i mnogim drugim bolestima. Alkohol ima depresivno djelovanje na imunološki sustav pa ga je najbolje piti umjereno ili ne piti uopće. Pušenje i upotreba nikotina također štetno djeluju na imuni sustav.
Koliko vremena je potrebno da imunitet ojača?
Jakog imuniteta nema bez zdravog organizma, treba čuvati sve organe kako bi bili u stanju boriti se protiv stranih mikroorganizama. Imunološki sustav je spoj svih sustava u organizmu, pa je za jačanje imuniteta kod odraslih najvažnije voditi računa o zdravlju svakog dijela svog organizma. Upravo od stanja organizma pojedinca ovisi i period oporavka, odnosno podizanja imunog sustava.
Može li se na isti način jačati imunitet kod starijih i mlađih ljudi? 
Imunitet i starenje su dvije međusobno povezane teme. Starije osobe imaju osjetljiviji imunološki sustav, svakodnevno napadnut od različitih mikroorganizama, ali se on svakodnevno može jačati. Starije osobe s jačim imunološkim sustavom su manje bolesne. Važno je voditi računa o hidrataciji, tj. dnevnom unosu vode. Svatko može postati dehidriran, ali ovakvo stanje je posebno opasno za starije osobe i malu djecu. Preporučuje se izbjegavanje stresnih situacija, kao i dovoljno sna i redovita tjelesna aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju i godinama. 
Može li se imunitet održavati samo prehranom i utječe li, primjerice, post na jačanje ili slabljenje imuniteta?
Kod zdravih osoba bez kroničnih oboljenja može. Pravilna ishrana i provođenje zdravih životnih navika dovoljno je za održavanje imuniteta. Što se posta tiče, mišljenja su podijeljena. Crkva je donijela odredbu da post nije obvezan za osobe ispod 18 i preko 60 godina i za kronične bolesnike, primjerice dijabetičare kojima bi značajno ugrozio zdravlje. To su upravo rizične skupine sa slabijim, odnosno nedovoljno razvijenim imunološkim sustavom. Na imunitet zdrave osobe post nema nekog velikog uticaja.
Koliko su korisna i za koga su prije svega namijenjena cjepiva protiv gripe? Koliko se to savjetuje? 
Cjepiva protiv sezonske gripe su prije svega namijenjena rizičnim skupinama, a to su osobe starosne dobi preko 65 godina i kronični bolesnici. Za zdravstvene djelatnike su obvezna prije početka sezone gripe. Kontraindikacije za primanje cjepiva su alergija na neku od komponenti samoga cjepiva. Naravno, može se cijepiti tko god želi, ali prvenstveno su rezervirana za rizične skupine. Ove godine bilo je veće interesiranje za cjepivo protiv gripe. Čini se da je aktualna epidemiološka situacija motivirala građane da se jave u većem broju nego inače.
Osim već ustaljenih preporuka, kako se možemo zaštititi od aktualnih virusa i što preporučujete? 
Što se tiče aktualnih virusa, ne bih dodavala ništa novo od onog što ste čuli u proteklih nekoliko mjeseci. Potrebno je pridržavati se propisanih mjera zaštite. Ono što bih istaknula je da ne treba paničariti, jer kako sam ranije navela, stres utječe na pad imuniteta pa samim tim postajemo dostupni ne samo koronavirusu nego i svim ostalim virusima. Nemojmo unositi nemir u svoj ni u tuđe živote, jer psihijatri imaju previše posla i bez ove epidemije. Ostanimo covid negativni, ali puni optimizma i pozitivnog duha. 
Ž. V.