Arhiv tekstova

Vijesti

Prva sjednica UO Fondacije Antun Gustav Matoš

U Beogradu je u utorak, 10. studenoga, održana  prva sjednica Upravnog odbora Fondacije Antun Gustav Matoš. Na sjednici je konstituiran UO, usvojen Statut i Odluka o prijedlogu za upravitelja Fondacije. Prema riječima predsjednice HNV-a Jasne Vojnić na sjednici se razgovaralo i o modalitetima ustupanja prostora na korištenje udrugama kulture i drugim zainteresiranim pojedincima. 
Odluku o osnivanju Fondacije Antun Gustav Matoš vijećnici HNV-a jednoglasno su usvojili na sjednici 4. studenoga. Tada je usvojena i Odluka o osnivanju Fondacije i Odluka o imenovanju članova UO i Mate Principa kao predsjednika UO Fondacije. 
H. R.

 

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

 

U srijedu je u Srbiji obilježen Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, koji se kao državni praznik proslavlja od 2012. godine. Na Novom groblju vijenac na Spomen-kosturnicu branitelja Beograda u Prvom svjetskom ratu položili su predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić i ministrica za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić-Tepavčević, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.
Jedanaestog studenog 1918. godine u Francuskoj je potpisano primirje koje je bilo na snazi do zaključenja konačnog mirovnog sporazuma u Versaillesu 28. lipnja 1919. godine, kada je formalno okončan Prvi svjetski rat.
Dan primirja je u Srbiji neradni dan, obilježava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu, Francuskoj, u zemljama Britanskog Komonvelta to je Dan sjećanja, a u SAD-u je Dan veterana.
U Srbiji se amblem tog praznika, koji bi trebalo nositi na reveru, sastoji od motiva odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. vijeka – zeleno-crne trake koja okružuje stilizirani prikaz ljubičastog cvijeta, Natalijine ramonde. Ta ugrožena biljka raste na istoku Srbije i na planini Kajmakčalan. Zavod za zaštitu prirode Srbije navodi da je 1882. godine Natalijinu ramondu botaničar Sava Petrović, dvorski liječnik kralja Milana Obrenovića, otkrio u Jelašničkoj klisuri nadomak Niša, te ga je želio nazvati Niška ramonda, ali mu je ime ipak dao po kraljici Nataliji Obrenović.
Natalijina ramonda, koja raste i u Sjevernoj Makedoniji, sjevernoj Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i na sjeverozapadu Bugarske, treća je i posljednja otkrivena vrsta iz roda ramondi. Prethodno su otrkivene dvije: Srpska ramonda, koju je na istoku Srbije, na planini Rtnju, našao botaničar Josip Pančić i Ramonda myconi – endemska vrsta na Pirinejskom poluotoku.
 

 

Narodna skupština Srbije

Završena rasprava o rebalansu proračuna u načelu

 

Skupština Srbije završila je 10. studenog raspravu u načelu o rebalansu proračuna za 2020. godinu, a rasprava o jednom amandmanu na taj prijedlog zakona nastavljena je u četvrtak kada je bilo i glasanje. Predviđeni deficit od 483 milijarde dinara ne ugrožava makroekonomsku stabilnost, rekao je ministar financija Siniša Mali. Poručio je da učešće javnog duga u BDP-u neće prijeći 60%, te da smo u stabilnom financijskom položaju.
Zastupnica Srpske napredne stranke Aleksandra Tomić je navela da je deficit od 8,8% BDP-a opravdan i da je država pokazala da je reagirala odgovorno, efikasno i brzo na nepredviđene okolnosti, navodeći da bi pad bio mnogo veći da nije bilo takve reakcije. Ona je podsjetila da je prvi rebalans proračuna usvojen u travnju ove godine i da je predstavljao 44 uredbe koje je Vlada morala usvojiti da bi država funkcionirala u vrijeme najveće pandemije.
Šef zastupničke grupe Socijalističke partije Srbije Đorđe Milićević rekao je da rebalans predstavlja najrealniju preraspodjelu financija u ovom trenutku. »Ova koalicija se ne ponaša neodgovorno. Odobrena su sredstva za prevenciju i ublažavanje posljedica koronavirusa, povećane su isplate RZO za nabavu neophodne opreme i lijekova, a sve u cilju da se sačuva zdravlje građana«, rekao je Milićević. Kako je dodao, deficit u proračunu postoji, ali ne zato što je vođena loša proračunska politika već zbog toga što se Srbija morala boriti protiv koronavirusa.
Zastupnica Selma Kučević iz zastupničke grupe Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka zatražila je veća ulaganja u zdravstvo u gradovima i općinama koje su pretrpjele velike posljedice epidemije koronavirusa, kao što su Tutin, Novi Pazar, Sjenica, Nova Varoš i Prijepolje. 
U raspravi o rebalansu proračuna za 2020. u Skupštini Srbije Kučević je navela da je Ured za ljudska i manjinska prava, koji je prestao postojati uvođenjem Ministarstva za ljudska prava, uputio obavijest da će sredstva za stalni rad nacionalnih vijeća nacionalnih manjina biti smanjena za 20%.
Navela je da su ukupna sredstva za rad 22 vijeća nacionalnih manjina petina jednog postotka proračuna države i predložila da se za rad vijeća odvoji dvostruko više sredstava nego što je prvobitno bilo planirano. Rekla je da su nacionalna vijeća nacionalnih manjina ustavna kategorija i da rebalans proračuna ne treba zadirati u prava nacionalnih manjina.
Ministar financija Siniša Mali rekao je da deficit od 483 milijarde dinara, predviđen rebalansom proračuna za 2020., apsolutno ne ugrožava makroekonomsku stabilnost. Obrazlažući predloženi rebalans Mali je rekao da učešće javnog duga u BDP-u neće prijeći 60%.
»To znači da smo apsolutno u stabilnom financijskom položaju. Imamo najmanji pad u Europi i to govori koliko su bile opravdane mjere koje smo primijenili«, naveo je Mali. On je rekao da je rebalansom proračuna, drugim po redu u ovoj godini, osim završetka i opremanja dvije kovid bolnice u Batajnici i Kruševcu za što je predviđeno devet milijardi, planirano i ulaganje u druge zdravstvene ustanove.
Tako je naveo ulaganja u Institut za majku i dete, GAK Narodni front, Tiršovu, Institut za infektivne i tropske bolesti, ali i opće bolnice i domove zdravlja širom Srbije.
Izvor: RTV

 

Institut za onkologiju Vojvodine dobio novu magnetnu rezonancu

 

Na Institutu za onkologiju Vojvodine 10. studenog je počela s radom nova magnetna rezonanca čiju je nabavu, kao i izgradnju potpuno novog objekta za njen smještaj, Pokrajinska vlada financirala u iznosu od 126,5 milijuna dinara.
Predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović izjavio je da je riječ o trećoj magnetnoj rezonanci na Institutu za onkologiju, što je jedan u nizu projekata u području zdravstva koje je realizirala Pokrajinska vlada. »Novi objekt u kom je smještena magnetna rezonanca i koji je novoizgrađen za tu namjenu, bit će spojen s objektom Kamenica 3, gdje se radovi na izgradnji odvijaju predviđenom dinamikom i čime ćemo znatno unaprijediti nivo zdravstvene zaštite na sva tri instituta u Srijemskoj Kamenici«, izjavio je Mirović nakon obilaska radova.
On je najavio da će Pokrajinska vlada naredne godine izdvojiti veća sredstva za zdravstvo, čime će, kako je ocijenio, biti nastavljen kontinuitet opremanja bolnica, instituta, domova zdravlja i drugih ustanova u zdravstvenom sustavu Vojvodine.
Mirović je naveo i da će u prosincu biti završena rekonstrukcija Interne klinike Kliničkog centra Vojvodine, jedne od najfrekventnijih u zdravstvenom sustavu, te izrazio očekivanje da će narednih dana biti zaključen i ugovor o izgradnji blokova B i C.
»Sve ove investicije u zdravstveni sustav će poslužiti da 2021. godinu dočekamo spremniji i bolje organizirani, jer je pred nama važan zadatak, a to je borba s virusom covid«, poručio je Mirović.
Ovome događaju je prisustvovao i potpredsjednik Pokrajinske vlade i pokrajinski tajnik za zdravstvo prof. dr. Zoran Gojković.
Izvor: vojvodina.gov.rs