Arhiv tekstova
Više od 500 novootkrivenih lokaliteta
Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica proveo je tijekom listopada i studenog 2019. godine zaštitna arheološka iskopavanja i istraživanja arheoloških lokaliteta na trasi magistralnog plinovoda od bugarske do mađarske granice (dužine nešto više od 400 km), na dionici 4, na teritorijima općina Ada, Senta i Kanjiža, koje su u njegovoj nadležnosti. Kao prateći program godišnjeg skupa i konferencije Srpskog arheološko društva, koja je ove godine trebala biti održana u Subotici i čiji je domaćin trebao biti spomenuti Zavod, a koja se zbog epidemiološke situacije »preselila« u virtualni format, u petak, 9. listopada, u Suvremenoj galeriji otvoren je dio izložbe posvećene ovim zaštitnim iskopovanjima.
Istraženo devet lokaliteta
Na spomenutoj se trasi nalazilo devet arheoloških lokaliteta koji uživaju tzv. prethodnu zaštitu, od čega je izgradnjom plinovoda bilo ugroženo četiri nalazišta na teritoriju općine Kanjiža, dva u Senti i tri u Adi. Od 1. listopada do 30. studenog prošle godine istražena je trasa plinovoda na svih devet arheoloških lokaliteta u dužini od oko 1,5 km, koji su potom predani investitoru za potrebe realizacije projekta. Nakon polaganja cijevi, radovi su nastavljeni na četiri lokaliteta u okviru radne zone plinovoda, a arheološki objekti i strukture koji su prethodno djelomično otkriveni, prošireni su i istraženi u cjelini.
Većina ovih nalazišta otkrivena je i mapirana u okviru projekta »Arheološka mapa sjeverne Bačke« koji od 2017. godine realizira Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica uz potporu Ministarstva kulture i informiranja i lokalnih samouprava. Mapirana su arheološka nalazišta u spomenute tri općine, a rezultat projekta do sada čini preko 500 novootkrivenih arheoloških lokaliteta.
Iako se činilo da je taj posao nemoguće obaviti u tako kratkom roku, on je na koncu ipak dobro obavljen, istaknula je prigodom otvaranja izložbe njezina autorica i voditeljica projekta zaštitnih arheoloških istraživanja, arheologinja-konzervatorica Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica dr. Neda Mirković-Marić.
»Kada sam shvatila da će mi zadatak biti da organiziram devet iskopavanja na devet lokaliteta u isto vrijeme, u jako kratkom roku, zaista sam mislila da je to nemoguće. Imali smo ogromnu ekipu suradnika – 50 arheologa, što fakultetskih profesora, doktora znanosti, studenata arhologije, drugih suradnika (bilo ih je i iz inozemstva), blizu 250 radnika koji su radili u tri terenske baze u tri općine. S ove distance možemo reći da smo taj posao dobro obavili, do sada smo predali dokumentaciju nadležnom ministarstvu, obradili manje-više sve nalaze koji su poslani na konzervaciju«, kaže Mirković-Marić.
Što je otkriveno?
Na ovih devet lokaliteta, prema riječima autorice izložbe, iskopavana su mahom naselja iz različitih perioda – od najstarijeg kamenog doba pa sve do perioda srednjeg i kasnijih perioda XVII. vijeka.
»Detektirano je i iskopano više od 300 arheoloških cjelina, prikupljeno je 100 kutija pokretnog arheološkog materijala; uzeto 250 uzoraka pelobotaničke i 100 uzoraka za različite druge analize. Budući da su otkrivena naselja, imamo latinske kuće, kuće iz kamenog doba, iz perioda neolita, ima par otpadnih jama, peći, nađeno je nekoliko skeleta, iako nismo iskopavali groblja i nekropole. Neki lokaliteti su sastavni dio kompleksa koji su činili crkva, groblje i naselje, ali smo iskopavali dio koji se ticao samo naselja. Većina ovih lokaliteta je višeslojna i da nije bilo ovog velikog projekta ne bismo imali saznanja o ovim naseljima. Sada ćemo dobiti i specijalističke analize te će ova iskopavanja pridonijeti da se arheološka slika ovog područja upotpuni i dobit ćemo precizne datume kada se nešto događalo, kada su se na određenom lokalitetu ljudi naselili i na njemu živjeli«, kaže Neda Mirković-Marić.
Tijekom istraživanja uzimani su uzorci za različite vrste analiza (za apsolutno datiranje, što će biti prve analize ovih vrsta na prostoru sjeverne Bačke, paleobotaničke, antrakološke, geokemijske i druge analize), čiji rezultati su u obradi i bit će predstavljeni u predstojećoj publikaciji zajedno s rezultatima istraživanja i analizom iskopanih nalaza.
Također, za sve ove lokalitete, koji trenutno uživaju status prethodne zaštite, na osnovu rezultata istraživanja bit će urađeni elaborati za prijedlog utvrđivanja u nepokretna kulturna dobra, čime bi se pojačala njihova pravna zaštita.
Neki od lokaliteta koji su iskopavani u okviru zaštitnih radova na trasi plinovoda su bili poznati od ranije u arheološkoj dokumentaciji. Takav je slučaj s lokalitetima Crkveno brdo u Gornjem Bregu (Općina Senta), koje se, ističe Mirković-Marić, planira nastaviti sustavno istraživati, te Čontpart u Općini Kanjiža.
Izložbu o zaštitnim arheološkim iskopavanjima na trasi magistralnog plinovoda od bugarske do mađarske granice, na dionici 4, na teritorijima općina Ada, Senta i Kanjiža otvorio je zamjenik gradonačelnika Subotice Imre Kern, koji je među ostalim najavio još jedan veliki građevinski pothvat – izgradnju brze pruge, kada će, kako je rekao, ponovno uslijediti arheološka ispitivanja mnogih lokaliteta duž pruge, što će ovoga puta biti vezano za Suboticu.
Nazočnima se ovom prigodom obratila i direktorica Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica Léda Silling, rekavši kako je ovo tek pola od onoga što arheolozi, u okviru ovog projekta, planiraju raditi na trasi plinovoda na četvrtoj dionici.
Spomenuta izložba može se u Suvremenoj galeriji pogledati do 23. listopada.
I. Petrekanić Sič
