Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Neoapsolutizam i nagodba

Povijest bilježi tri Bečke revolucije tijekom 1848. godine. Za porodicu Habsburg treća, koja je izbila 6. listopada, bila je najkritičnija. Dvor bježi iz Beča u Češku (Olomouc). Car i kralj Ferdinand V. abdicira (na pritisak političara, vojskovođa), njegov sin Franjo, koji je bio neambiciozan, odriče se svojih nasljednih prava u korist svog osamnaestgodišnjeg sina, koji je iste godine 2. prosinca, pod imenom Franjo Josip I. krunisan za kralja. On je živio 86 godina i njegov lik i djelo bit će sudbonosni za sve narode srednje i južne Europe, čije daleke posljedice osjećamo do današnjih dana. No, da idemo redom: do konca studenoga grof Windisch-Grätz s austrijskim i ban Josip Jelačić s hrvatskim trupama vojno su spriječili mađarske revolucionare da se spoje s bečkim, da im pruže vojnu pomoć, i nakon toga su porazili treću Bečku revoluciju. Na krunisanju je prisustvovao i Jelačić, iskazujući svoju odlučnu podršku i odanost bečkom Dvoru. Mađari nisu prihvatili ovo krunisanje i nadalje su Ferdinanda V. smatrali za kralja, budući da je on bio živ, tako da se Franjo Josip nije zakleo na tada važeći mađarski Ustav, niti se krunisao. Trebamo malo »zaviriti« i u Jelačićev put do ovog povijesnog čina. Jelačić, usprkos protivljenju kralja, kao hrvatski ban 25. ožuljka 1848. saziva hrvatsko-ilirski »skup« koj je pretvoren u hrvatski Sabor. Poput Mađara, i ovaj Sabor šalje Beču svoje zahtjeve, među ostalima: ujedinjenje Hrvatsko-slavonskog kraljevstva s Dalmacijom, njeno otcjepljenje od ugarske krune itd. Mađare nazivaju »separatistima« koji slabe monarhiju, istovremeno su i protiv Bečke revolucije. Jelačić vidi budućnost u »austroslavenizmu«, jer je Austrija »zalog slobode slavenskih naroda« (Turci vladaju u Srbiji i Bosni); istovremeno zalaže se za stvaranje autonomne »Srpske Vojvodine«. Franjo Josip je 4. ožujka 1849. godine objavio oktrojirani ustav (ustav izdan od vladara), što je bio osnov za stvaranje apsolutističke vlasti. Ustav je bio uperen protiv »pobunjenih Mađara«, dijelove »ugarske krune« podijelio je na »austrijske krunske pokrajine«: Mađarska kraljevina, Erdelj, Vojna krajina i na Hrvatsku-Dalmaciju s Rijekom. Mađarska reakcija bila je žestoka. Zemaljski sabor u Debrecenu je objavio detronizaciju Habsburgovaca i neovisnu Mađarsku.

Slom revolucije i odmazda

Bečki dvor se također odlučio za odlučnu akciju: s tri strane tri armije pod rukovodstvom grofa Windisch-Grätza, maršala Radetzkog i bana Jelačića napali su Mađarsku. Jelačić je djelovao u južnom kraju (Bačka, Banat) pomažući pobunjenim Srbima. Franjo Josip I., kad je vidio da je otpor Mađara žestok, svojeručno je napisao pismo ruskom caru Nikolaju I. i tražio vojnu pomoć. Car je potvrdno odgovorio i 9. svibnja s 200.000 vojnika napada Mađarsku s istoka. Uvidjevši da se ne može dalje boriti, glavnokomandirajući Artúr Görgei odlučio se predati ruskom komandantu Paskijeviču kod Világosa 13. kolovoza s dijelom armije, s molbom da se njegovi časnici poštede retorzija, što je Paskijevič i obećao. Franc Jozef je mislio drugačije, ovlastio je generala Haynaua da »napravi red« u Mađarskoj. Haynau (zbog brutalnosti nazvan »Hijena iz Brešće«) postupio je shodno svom »renomeu«: dao je pogubiti više stotina časnika i građana, među njima i dvanaest mađarskih generala i jednog pukovnika 6. listopada 1849. godine u Aradu. U Budimu je strijeljan i prvi predsjednik neovisne mađarske Vlade grof Batthány. Zbog međunarodnog protesta on je smijenjen, a za »upravitelja« Mađarske postavljen je Aleksandar Bach, čija se vladavina temeljila na apsolutizmu kog je provodio u Mađarskoj, ali i u Hrvatskoj. Njemački jezik je uveden kao obavezan, a »Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat« postalo je zasebna austrijska pokrajina. Bachov »režim« je ukinut 1860. kada je on smijenjen i ukinuta je i nova teritorijalna podjela Mađarske. Iduće godine car Franjo Josip je raspustio i mađarski parlament, vladao je sam i shodno »neoprosvijećenoj« doktrini uveo tzv. provizorium.

Austro-ugarska nagodba

Niz političkih potresa doživio je Franjo Josip dok je prihvatio ponudu da se nagodi s Mađarima. Pruski kancelar Bismark je odlučio ujediniti »njemačke zemlje«, ali ne pod dinastijom Habsburg nego pod dinastijom Hohenzoller. Austrija je doživjela i nekoliko vojnih poraza, što je skoro dovelo do bankrota zemlje. Ponovno je sazvao mađarski Zemaljski sabor i do nagodbe je došlo 1867. godine. Kralj je priznao sve zakone iz 1848. godine i postavio je grofa Gyulu Andrássyja za premijera druge odgovorne mađarske vlade. Doputovao je u Budim, gde je u srednjovjekovnoj crkvi kralja Mátyása 8. lipnja 1867. godine krunisan krunom sv. Stjepana za mađarskog kralja. Tim činom je stvorena Austro-Ugarska monarhija. Ova nagodba i stvaranje dvojne monarhije nije se dopala slavenskim narodima koji su živjeli u monarhiji. Neki su predlagali da se stvori trojna monarhija Austrijska-Ugarska-Slavenska, ali vladar takvu ideju nije prihvatio. Koncem 1868., 17. studenog, došlo je i do Hrvatsko-ugarske nagodbe, koju su izglasovala oba sabora i ovim su položeni pravni temelji državne zajednice. Ovo je svakako bilo kompromisno rješenje i kao takvo naišlo je na brojne kritike, ali i na odobravanja. 

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay