Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Solidni prinosi, bolje cijene

Za nekoliko tjedana, kada poljoprivrednici konačno završe ovogodišnji ciklus ratarske proizvodnje, podvući će crtu i svoditi računicu gdje su izgubili, a gdje dobili. Ono što se već sada može reći je da će po ostvarenom prinosu ovo biti jedna prosječna godina, ali će manje prinose nadomjestiti nešto bolje cijene u odnosu na lanjsku godinu. Procjene su da će ukupni rod kukuruza, najzastupljenije ratarske kulture, ove godine biti 7,7 milijuna tona, soje oko 760.000 tona. Preciznih podataka o tome koliko su uljare otkupile suncokreta nema, a procjene su da je to između 600.000 i 650.000 tona. Kampanja vađenja šećerne repe je još u punom zamahu, pa se procjene ukupnog ovogodišnjeg prinosa još ne mogu dati. 

Na klackalici

U subotičkom ataru ratarska proizvodnja uglavnom se svodi na smjenu četiri osnovne kulture: pšenicu, kukuruz, suncokret i uljanu repicu. Soja i šećerna repa na subotičkim njivama ne daju, i pored svih ulaganja, dobre prinose pa se za njihovu sjetvu ratari rijetko odlučuju. 
»Ono što nas sada očekuje je sjetva pšenice, ali su moje procjene da će žita biti još manje. Ove godine imali smo prosječan rod, ali cijena od 18 dinara, koliko je bilo u otkupu, ratarima nije poklopila ni ulaganja. A većina je prinuđena prodati žito odmah poslije žetve, jer je to prvi novac koji se dobiva i njime se plaćaju dugovi, arenda, repromaterijal. Sljedeća kultura koju smo skidali s njiva bio je suncokret. Rod je bio prosječan, ali cijena je bila nešto bolja, tako da smo se u ovoj proizvodnji pokrili. Lani smo za suncokret dobivali 32-33 dinara, a ove godine akontna cijena bila je oko 36. Konačni obračuni nisu završeni i mislim da će konačna cijena biti još za dinar viša«, kaže poljoprivrednik iz Subotice Pavle Kujundžić.
Prinos kukuruza je šarolik i ovisno o promijenjenoj agrotehnici kreće se od 4,5 do 10 tona po hektaru. Trenutačna cijena je oko 19 dinara i uz prosječan, ili iznadprosječan rod ratari će i zaraditi, kaže ovaj subotički poljoprivrednik. 
»Rod pšenice i soje je bio solidan, dok je kukuruza bilo manje u odnosu na prošlu godinu. Općenito, rod svih kultura je bio oko 10 posto manji u odnosu na prošlogodišnji. Procentualno je rod negdje veći negdje manji, ovisno od podneblja gdje se nalazi njiva, jer kiše su bile lokalne, pa se dešavalo da na jednoj parceli kiše uopće nije bilo, a na drugoj su padaline bile značajne«, kaže poljoprivrednik iz Sota Josip Šafarik.
On obrađuje 36 hektara zemlje. Ove godine je na 10 hektara zasijao kukuruz, isto toliko soje i pšenice, a na preostalim površinama suncokret i stočni grašak. Prinosi nisu kao prošlogodišnji, ali je zato rod kvalitetan. 
»Prošle godine sam zasijao kukuruz na 20 hektara, a ove godine sam smanjio površine, budući da mi je ostalo šest vagona starog kukuruza. Kukuruz je u dobrom stanju. Količinski ga nema kao prošle godine, ali je zrno mnogo kvalitetnije. Samo su manji klipovi. Pšenica je također bolje kvalitete nego prošle godine. Hektolitar je iznosio oko 81, dok je prošlogodišnji bio 75«, kaže Šafarik.
Od toga što su cijene ove godine nešto bolje Šafarik neće imati previše koristi, jer najveći dio žitarica iskoristi za vlastitu stočarsku proizvodnju, odnosno uzgoj svinja. »Soju ne prodajem kao i kukuruz, budući da hranim svinje, pa je moja proizvodna godina lošija u odnosu na prošlu. Prošle godine je cijena svinja bilo 170 dinara, a sada je  140. Već sam u gubitku. Od prodaje suncokreta i pšenice platim zakup zemljišta, a kukuruz i soju uglavnom ostavim za svoje potrebe. Ukoliko sam u gubitku sa svinjama, onda sam u gubitku i u poljoprivrednoj proizvodnji. Ali općenito, cijena kukuruza je ove godine dobra. Prošle godine je ona iznosila 14 dinara, a sada je 17. Cijena soje je 44 dinara, a prošle godine je bila 37. Cijena nafte i gnojiva je nešto veća, kao i cijena sjemena. Tko se ove godine bavio samo ratarstvom, taj je bolje prošao od onog koji se pored poljoprivrede bavi i stočarstvom«, kaže Šafarik te dodaje da će se unatoč svim poteškoćama nastaviti baviti poljoprivredom i stočarstvom, jer mu je to osnovni oblik zarade od koje prehranjuje četveročlanu obitelj.

Rodilo više od 70 tona

Regija zapadne Bačke važi za jedno od najpovoljnijih područja za proizvodnju šećerne repe, a ove godine to je i opravdala, jer su prinosi iznad 70 tona po hektaru. 
»Repa je i dobro rodila i kvalitetna je. Prosječan prinos je 70 tona po hektaru, a takav rod na ovom području nismo imali nekoliko godina unazad. Digestija je iznad 17 posto. I mi smo iznenađeni. Što je utjecalo na to? Rekao bih da smo uspjeli sačuvati zdravlje repe, a izgleda da je bilo dovoljno kiše u pravo vrijeme. Šećerana u Crvenki ugovorila je proizvodnju repe po cijeni od 34 eura po toni i još jedan euro ukoliko digestija bude iznad 15 posto. Proizvođači repe ove godine dobro će proći, a koliko će to utjecati na to da se oni koji su posljednjih godina odustali od proizvodnje ponovo vrate repi teško je sada procjenjivati. Ove jeseni dobro su rodili i soja i kukuruz, imaju solidne cijene i te kulture bit će narednog proljeća konkurencija repi«, kaže direktor Zemljoradničke zadruge Poljoprivrednik iz Sombora Tomislav Lukić i dodaje da je prizvodnja repe u somborskom ataru posljednjih godina smanjena za oko 50 posto.  
Zvonko Lukić, poljoprivrednik iz salaša Nenadić, još nije počeo vađenje šećerne repe. Njegova je procjena da će rod biti oko 70 tona, ali kaže da proizvodnju šećerne repe treba sagledavati šire. 
»Radili smo pet puta tretman protiv cerkospore, borili smo se s korovima. Više smo morali uložiti u zaštitu, dok su ostali troškovi bili na nivou prošle godine«, kaže Lukić i dodaje da je pitanje je li pametno s ovakvim prinosima kukuruza i cijenom naredne godine sijati repu koja zahtijeva dvostruko više ulaganja. 
»Također, njive na kojima je šećerna repa predusjev garantirano daju prinos umanjen za 20 posto. I to se mora sagledavati kada procjenjujemo koliko je isplativa proizvodnja šećerne repe«, kaže Lukić i naglašava da računajući koliko je uloženo u proizvodnju repe i kakve ima posljedice na daljnju proizvodnju, zarada na repi ove jeseni neće iskakati iz prosjeka ostalih jesenskih kultura.
Z. V. / S. D.

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay