Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Usponi i padovi suradnje, demokracija i ekonomija

Online konferencija »Dva desetljeća poslije«, koju je organizirala regionalna mreža nevladinih organizacija Igmanska inicijativa imala je dvije teme: Dva desetljeća od početka normalizacije odnosa daytonske četvorke (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija) i Ekonomski investicijski plan za zapadni Balkan Europske unije, koji je 6. listopada promoviran u ovim državama. 
Igmanska inicijativa nastala je prije dvadeset godina u znak sjećanja na travanj 1995. godine, kada je grupa od 38 intelektualaca s prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman uspjela ući u opkoljeno Sarajevo i tim činom demonstrirala solidarnost, otpor ratu i politici razaranja.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov rekao je kako je to najstarija regionalna mreža na Balkanu koja okuplja nevladine organizacije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.
»Ove godine se navršavaju dva desetljeća od početka normalizacije odnosa takozvane daytonske četvorke, a ujedno je ove godine i Igmanska inicijativa obilježila svoj jubilej: dva desetljeća postojanja«, rekao je Popov. 
Naglasio je značaj novog Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, za sve zemlje regije i njihove međusobne odnose: »nama je važno sagledati kako će se ovaj plan odraziti na buduće odnose u regiji, tim prije što slika stanja nije sjajna«.

Značajan paket pomoći

Kroz izlaganja predstavnika EU i Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, koja sada predsjedava EU, u prvom dijelu konferencije nastojali su se sagledati efekti koje će novi Ekonomski investicijski plan, vrijednosti 9 milijardi eura, imati za zemlje regije i njihove međusobne odnose.
»Zapadni Balkan je godinama naš prioritet, jer ima duge kulturne i povijesne veze s EU, a geografski je u njezinu središtu, tako da imamo jasan interes za stabilan rast ovih država i da postanu članice EU. Njemačka i druge zemlje su posljednjih godina značajno pomogli ovu regiju, i svjesni smo da je ovim zemljama i dalje potrebna pomoć. Već je u ožujku EU pomogla s 3,3 milijarde eura, taj iznos je uvećan Ekonomskim investicijskim planom koji uključuje infrastrukturne projekte s 9 milijardi eura, koji će biti realizirani od 2021. do 2027. godine. Garantni fond za zapadni Balkan će moći osigurati dodatnih 20 milijardi eura. To je jedan značajan paket, ali da bi se on proveo potrebna je, kako Europska unija i novac tako i politička volja država i vlada u državama u ovoj regiji da nastave s implementacijom i primjenom najstrožih pravila za usklađivanje zakona i da se bore protiv korupcije«, rekla je ravnateljica za jugoistočnu Europu, Tursku i zemlje EFTA-e njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Susanne Schütz.
»Prošlog tjedna komesar Europske komisije je predstavio i ažurirane izvještaje za sve članice zapadnog Balkana i vidjeli smo da je u mnogim slučajevima napravljen napredak, ali i da postoje i dalje mnoge stvari koje treba ispuniti. Vladavina prava je i dalje glavni prioritet za šest zemalja zapadnog Balkana. Kada je riječ o Berlinskom procesu, koji je kreiran 2014. godine kao dodatna inicijativa, nadamo se da će se na jesen kreirati Akcijski plan druga faza, koji treba pomoći zemljama u regiji da ostvare veću regionalnu suradnju«, rekla je Schütz. 
Komesar Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi nije mogao sudjelovati, jer je u samoizolaciji nakon što je potvrđena zaraženost covidom-19 jednog od savjetnika koji je s njim putovao po Balkanu, ali je prikazan video u kojem Várhelyi govori o ekonomskom planu nakon Balkanske ture.
»Nakon samita u Zagrebu dobili smo jasan zadatak od Savjeta Europe da osiguramo smisaoni plan za zapadni Balkan. Plan bi trebao potaći dugoročni ekonomski oporavak, ubrzati regionalnu suradnju i približavanje EU. Plan je vrijedan 9 milijardi eura i čine ga 10 inicijativa kao i druga područja investiranja koja bi trebala dovesti do velikih promjena na zapadnom Balkanu, ne samo kad je u pitanju ekonomija već i život ljudi u sljedećih 4-5 godina. Uspostavili smo i novi Fond za zapadni Balkan koji bi trebao dodatno povećati investicijski kapacitet u regiji i mobilizirati do 20 milijardi eura kroz javne i privatne investicije. Sveukupno bi, dakle, trebalo biti oko 28 milijardi eura investicija u regiji. To je negdje oko 30% ukupnog bruto domaćeg proizvoda cijele regije i nadamo se da ćemo vidjeti porast BDP-a od najmanje 3,6% kao posljedice ovog plana«, rekao je Várhelyi. 
Jedno od ključnih područja u ovome planu je održivi sustav transporta. 
»Moramo povezati regiju s EU mnogo bolje kao i umrežiti samu regiju – povezati sve glavne gradove drumskim i željezničkim pravcima. Ove veze bi trebale ubrzati ekonomski razvoj kroz trgovinu i privlačenje investicija u regiju«, rekao je i istaknuo da prometni koridori moraju biti u skladu s EU standardima. 
»Drugo polje je čista energija, jer se regija u velikoj mjeri i dalje oslanja na ugalj i lignit što je u zimskim mjesecima velika opasnost za zdravlje ljudi. Spremni smo pomoći regiji da izbaci ugalj iz upotrebe što je prije moguće. To se može postići uporabom plina dok se ne steknu uvjeti za prelazak na druge izvore, čime bi se odmah smanjila emisija štetnih plinova za 60% i uklonila opasnost za zdravlje. Treće područje je zelena tranzicija, uspostavljanje obnovljivih izvora energije – energije vode, sunca, vjetra, zatim tretman otpadnih voda i upravljanje otpadom koji su veliki problem u regiji. Zatim, smanjenje emisije štetnih plinova – prije svega kroz renoviranje zgrada, jer 40% emisije potječe od njih. Zatim je tu stvaranje uvjeta za digitalnu ekonomiju, investiranje u obrazovanje, infrastrukturu. Spremni smo investirati i u ljudski kapital, a tu je i izazov romske populacije koju treba integrirati u privredu, tržište rada i društvo«, iznio je Várhelyi.
Istaknuo je kako se cijeli plan temelji na regionalnom pristupu koji podrazumijeva regionalno sudjelovanje, regionalni utjecaj i regionalni doprinos. 
»Sve je definirano na regionalnom nivou i to bi trebalo približiti članice regije. Ako se promatraju brojke, vidimo da pojačana suradnja u okviru regije može poboljšati ekonomiju i povećati BDP za 7%. Ovaj je plan u skladu s provođenjem reformi bez kojih nije moguće kreirati poslovno okruženje za europske kompanije: potrebna je vladavina prava, nezavisno sudstvo i pouzdan porezni sustav kako bi investitori bili zainteresirani da dođu i investiraju u regiju«, zaključio je Várhelyi. 

Predsjednički panel

O odnosima između država u proteklom razdoblju govorili su nekadašnji predsjednici, premijeri koji su u to vrijeme bili i sudionici sesija Igmanske inicijative: predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Srbije Boris Tadić, Hrvatske Stjepan Mesić, te predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i nekadašnji premijer Srbije Mirko Cvetković. Aktualni predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je uputio pismo potpore skupu. 
Nekadašnji šefovi država i vlada osvrnuli su se na proteklo razdoblje, ali i nastojali sagledati aktualno stanje, probleme i perspektive budućih odnosa između država. Govorili su o ključnim izazovima u regiji i kako vide njihovo razrješenje
Nekadašnji premijer Srbije Mirko Cvetković je rekao, osvrćući se i na 20. godišnjicu petolistopadskih promjena, kako brojke govore »sasvim suprotno od toga da smo nazadovali. BDP je početkom 2000. iznosio nominalno samo 1.160 dolara po glavi stanovnika, odnosno po kupovnoj snazi što je mnogo značajnije oko 7.400 dolara. Dvadeset godina kasnije BDP po kupovnoj snazi iznosi preko 18 i pol tisuća dolara, što znači da smo više od dva puta poboljšali standard stanovništva. Kad se gleda vanjska trgovina, ona je 2000. bila 4,9 milijardi, a 2019. 52,7 milijardi što znači 10 puta više, pri čemu je pokrivenost uvoza tada iznosila ispod 50%, a sada je oko 90%. To sve govori kako smo napredovali kao zemlja i kako smo se povezivali«.
O suradnji u regiji Cvetković je rekao kako je ona imala uspone i padove i da još uvijek nije zadovoljavajuća, te da ona nije neka nezavisna aktivnost već prije svega ovisi o stupnju demokratizacije u svakom od društava. 
»Interna je to stvar prije svega, a tek zatim se može ispoljavati kao odnos između dvije države. Jer ako vi nemate demokraciju u pojedinačnim državama, onda će i suradnja u regiji biti slabija. U Srbiji su tendencije negativnih pomaka koji su vidljivi i unutar nje i eksterno, pa smo svrstani u zemlje hibridne demokracije, imamo izvještaj Europske komisije koji nije baš pozitivan i koji ukazuje na određeni niz problema u zemlji. Sada nas očekuje da idemo intenzivnije k europskim integracijama, da se nastojimo vratiti u grupu demokratskih zemalja i tako bismo mogli poboljšati suradnju u regiji. Investicijski plan o kojem je bilo riječi je vrlo značajan i to će pomoći, ali su njegovi dometi ograničeni jer moramo raditi na unutarnjoj demokratizaciji, a demokratske zemlje će mnogo lakše uspostaviti suradnju unutar regije što nam je svakako potrebno«, rekao je Cvetković.
Nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić je rekao kako su bile velike oscilacije u odnosima između država, a da smo danas u posebno kritičnoj situaciji: 
»Previše je vojnih vježbi, naoružavanja a da bi ideje Igmanske inicijative našle plodno tlo. Ne znam kako danas dužnosnici Igmanske inicijative komuniciraju s najvišim dužnosnicima država u regiji, ima li uopće tog dijaloga i ima li taj dijalog suštinski značaj ili je samo puka forma. Pribojavam se da su procesi pripreme sukoba na nekom nižem nivou ili ne daj Bože višem nivou, neusporedivo intenzivniji«, rekao je Tadić i dodao kako smatra da je politička kultura koja prevladava na zapadnom Balkanu ključni faktor koji sprječava suradnju u regiji. 
Za Filipa Vujanovića ključni izazov, ali i put razrješenja postojećih problema u međusobnim odnosima, je da sve zemlje zapadnog Balkana izvrše svoje obveze koje su prihvatile u sporazumu s EU iz 2017., 2018. i 2019. godine. 
»Mi trebamo izvršavati obveze koje smo prihvatili, od čega će zavisiti i naš put prema EU, ukupni razvoj i regionalna suradnja. To su obveze uspostavljanja boljih ekonomskih odnosa, razvoja i približavanja u području kulture, obrazovanja, znanosti, istraživanja i inovacija.« 
Vujanović je rekao kako očekuje da prije svega političke elite učine ono što im je obveza, jer su to i prihvatile i da se 9 milijardi eura koje je EU osigurala za zapadni Balkan trebaju iskoristiti za ukupni ekonomski razvoj regije i međusobno povezivanje. 
»U pravu je premijer Cvetković da je u ovih 20 godina u ekonomiji postignut značajni napredak, ali svakako ne u onoj mjeri u kojoj je to neophodno i poželjno«, zaključio je Vujanović. 
On je ukazao i na regionalnu inicijativu Podgorički klub, koja je uključila predsjednike država zapadnog Balkana sa Slovenijom i Hrvatskom kao motorima i generatorima za pristupanje EU.
Mladen Ivanić je ocijenio da je suradnja u regiji »dosta dobro napredovala posljednjih desetak godina, a onda se ponovno vratila unazad. Rekao bih da su danas odnosi između zemalja u regiji lošiji nego što su bili do prije desetak godina. Ne sjećam se kad su ozbiljniji posjeti bili iz Zagreba u Beograd ili iz Beograda u Zagreb, Sarajevo… Očito je da će ova vrsta stimulansa morati biti prisutna i dalje i da će ljudi iz nevladinog sektora, medija, akademski ljudi morati i dalje nastaviti vršiti pritisak da se suradnja u regiji poboljša, jer to jeste uvjet napretka cijele regije.«
Nekadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić smatra kako je za države iz bivše SFRJ najbitnije da države urede međusobne odnose, to jest odnose sa svojim prvim susjedima:
»Moramo imati hrabrosti suočiti se s istinom o uzrocima ratova na prostoru Jugoslavije, a ne da se i dalje političari u regiji služe lažima i poluistinama.«
Dodao je da mu je žao što mora konstatirati da su odnosi između država u regiji u krizi, poput odnosa između Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i Crne Gore.

I elita i javnost otežavaju poboljšanje odnosa

Profesor Dragan Đukanović je, govoreći o dva desetljeća Igmanske incijative, rekao da »ako smo u prvom desetljeću imali dobre interpersonalne odnose između ovdašnjih lidera, ali nijedan na žalost riješen problem, danas možemo govoriti o izmijenjenoj situaciji da nemamo ni dobre interpersonalne odnose između elita, ali ni bilo kakav riješen problem. Složeni odnosi u ranijem daytonskom trokutu, a danas četverokutu, usložnjeni su i složenim srpsko-crnogorskim odnosima«, rekao je Đukanović. Međutim, on je istaknuo da ne treba uvijek sve prebacivati na plan interpersonalnih odnosa jer i same javnosti ovih država, onako kako su oblikovane, teško prihvaćaju težnju za poboljšanjem odnosa jer se ta težnja za poboljšanjem često smatra političkom slabošću ili nekom vrstom kompromisa koji nije poželjan. 
»Također vidimo posljednjih mjeseci da SAD i EU pokušavaju kroz ekonomsko poboljšanje u regiji riješiti otvorena pitanja. Na žalost, jugoslavenska kriza nikada nije bila ekonomski uzrokovana niti je imala direktnu vezu s ekonomskim parametrima«, ocijenio je Đukanović. 
Održavanje konferencije podržao je Europski fond za Balkan, čija je izvršna direktorica Aleksandra Tomanić bila moderatorica skupa. Ona je zapazila da su na konferenciji svi izlagači bili muškarci i založila se da u budućnosti na ovakvom panelu govore i žene. 
J. D.

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay