Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Dati Bogu Božje

Isus se tijekom svoga javnog djelovanja susretao s različitim ljudima. Među mnogobrojnima koji su željeli susresti Isusa bili su i farizeji. No, oni nisu bili potaknuti iskrenom željom za susretom s Kristom nego željom da ga iskušaju, kako bi lakše skovali plan protiv njega. Jedan takav pokušaj bilježi i evanđelist Matej (usp. Mt 22,15-21).

Farizejska zamka

U želji da ostvare svoj cilj, farizeji pristupaju Isusu lukavo. Laskajući mu, pokušavaju prikriti svoje namjere. No, i običan čovjek lako prozre laskavca, a da neće Isus, koji je znao čitati ljudska srca. Farizeji pokušavaju Isusa uhvatiti u stupicu pitanjem o porezu, jer je za Židove plaćanje poreza Rimljanima bila bolna točka i među njima vladala su oprječna mišljenja. Oni se u svome pristupu prave nevješti te se pokušavaju predstaviti Isusu kao oni koji žele da ih on riješi dvojbe: »Učitelju! Znamo da si istinit te po istini putu Božjem učiš i ne mariš tko je tko jer nisi pristran. Reci nam, dakle, što ti se čini: je li dopušteno dati porez caru ili nije?« (Mt 22, 16-17). Znali su da je plaćanje poreza obvezno, iako su o tome različite skupine različito mislile, pa i sami su redovito plaćali. Ali znali su i to da što god da Isus odgovori steći će neprijatelje u narodu i bit će ga lakše uhvatiti i ukloniti. Također, pitanje poreza bilo je i pitanje iskazivanja štovanja caru kao božanstvu, što je za Rimljane bilo normalno, ali za Židove neshvatljivo i neprihvatljivo, jer se suprotstavljalo prvoj Božjoj zapovijedi. Tako da i s te strane, ako se prikloni plaćanju poreza, za Židove će biti bogohulnik, a ako kaže protiv, za Rimljane će biti buntovnik. Stoga se može reći da je farizejska provokacija bila uistinu dobro smišljena. Ipak, čovjek je samo Božje stvorenje i ne postoji način da Boga prevari. Isus, ne samo da je bio u stanju prozreti njihove namjere nego je znao i izbjeći zamku koju su mu postavili. Dao im je odgovor kojim oni nisu znali što bi: »Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje« (Mt 22,21). To je odgovor koji ga ne svrstava ni na jednu stranu, te ga nikako ne mogu optužiti za bilo što. No, to je odgovor u kojem se krije smjernica za kršćanski život.

Dajem li Bogu Božje?

Izgled poreznog novca u Isusovo vrijeme jasno je govorio što pripada caru, no ljudi često zaboravljaju što pripada Bogu. Tu nastaje problem. Nisu Božje prigodne pobožnosti, isprazne molitve, običaji i tradicija nego čovjek kao takav, jer on je slika Božja. Car je utisnuo svoj lik na novčić, a Bog je svoj utisnuo u svakoga od nas, stvorio nas je na svoju sliku. Tako car želi svoj novac na kojem je njegov lik, a Bog želi nas jer u nama prebiva njegova slika. Ova nas činjenica navodi da sagledamo svoj vjerski život iz jednog drugog kuta. Jer, mi za Boga ostavljamo ostatke svoga slobodnog vremena, teškoće i muke svoga života, a on želi nas, cijeli naš život. Već sada možemo uvidjeti da je naša pobožnost nedovoljna, jer se često svodi na nedjeljne mise, na koje često idemo iz običaja, zbog drugih ili jer imamo višak slobodnog vremena. A Bog želi da dolazimo radi njega samog. Naše molitve koje su nabrajanje naučenih obrazaca ili vapaji kada želimo da nam Bog nešto da, a nikada nisu usmjerene na zahvaljivanje ili kajanje zbog nekih grešaka i propusta, također se ne mogu računati kao davanja Bogu Božjeg. On želi da naša molitva bude vrijeme koje odvajamo samo za njega u želji da ga susretnemo, da osluhnemo što nam ima poručiti. Želi da često pronalazimo takvo vrijeme koje ćemo samo njemu posvetiti.
Mnogo puta u utrci za ovozemaljskim dobrima nemamo dovoljno vremena za Boga. Sve prilike koje nam nudi svijet smatramo jedinstvenim, moramo ih iskoristiti – i prilike za posao, za odmor, za druženje, za upoznavanje… A uvijek mislimo da će za Boga biti prilike i kasnije, pa ono što njemu trebamo dati odgađamo kako bismo imali više vremena za svijet. No, imajmo na umu Božju poruku po proroku Izaiji: »Nek se znade od istoka do zapada da izvan mene sve je ništavilo« (Iz 45,6). Zato, nemojmo se predati ništavilu nego tražimo život u Bogu, koji nas je stvorio na svoju sliku.
Naravno, ne želi Bog da prestanemo živjeti u svijetu nego želi naše svjedočanstvo vjere u svakoj prilici. Želi da jasno stanemo protiv društvenih normi ponašanja, koje se protive njegovom zakonu, da se ne sramimo svoje vjere, da budemo kršćani ne samo imenom nego i životom. Tako dajemo Bogu Božje.

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay