Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Čardakovi

Faljnis, čeljadi. Šta da vam divanim: ode kod nas je baš nika navala na poso. Doduše, kod nas na salašu ima posla uvik; nema subate i nedilje, a baš ni sveca ni petka. Salaš je taki: na njem uvik jel muči marva ako je gladna jel se dere drugi josag, pa čovik uvik mora zapet. Mi baš sidimo i raspredamo o tom kako je kadgod bilo. Sad je fajin lakše i nama salašarima, mora se priznat. Mašina se svakaki naizmišljalo, skoro same rade pa nema više ni džakovanja ni kopačine. Al nisu baš jeptine, divane ovi što se naveliko dali u paorski poso, mora se fajin čovik zadužit a i natrčat i tušta vrata otvorit da se dobije novac na zajam od ti banaka. A tek kad se vraća ti je muka, ti kamata nikad se otrest. Dadu ti na kašikicu, a borme vraćaš kutlačom što bi kazli. Kažu, prošla vrimena nisu bila dobra. Jedni stalno bili na vlasti, tribala nam ova demokracija. A ja vam velim nako od srca: vaka kaka je, meni baš nije ni falila a kast ću vam i zašto. Koliko se sićam, a dobre sam pamte, kadgod je svako mogo pridat vagon i po žita i oma istirat novog ferčiku, a sad mi divani jedan što je niki dan kupio ferčiku da ga košta kugod kuća u selu – priko deset iljada eura! Pa ja vas pitam koliko je to vagona žita. Periša mi tu zavrće da nije to sad isto, da je sad vako, cine se prominile i šta ti ja znam. A ja njemu velim da su se istina prominile cine, al ja u vagonima divanim. Kandar je vagon žita i dalje vagon žita, ako nisu štogod prominili svicke mire zbog ove korone, jal sve se minja zbog korone a najviše cine. Rondza ova moja, kaže prija korone kad se očlo s crvenom u dućan moglo se još štogod i kupit, a sad kad odeš s crvenom doneseš polak praznu kotericu. Periša je samo pogledo, pa je tio štogod opet branit vlast al je oma odusto. Razumio čovik kako će proć kad se svađa sa ženskim čeljadetom, pa zaćutio. Joso to vidio, pa veli: »Šta je, Pere, sad ne smiš Jeli poktoravat? Uvidio si da bi prošo Lucinim sokakom a nama tute mudruješ po sata kako nam lipo, samo to još ne vidimo. Jeste, lipo nam je prid svake izbore, ta nude nam starog olaja, zgrumenčanog cukera a i konzerava što su zaostale od onog rđavog vrimena. Vi tamo u vašim šoru dobli to malo sitnog kamena na put, a ti se oma dao u falu. Ta eno već su vam ga napolak zaorali i navukli blata na njeg«. Ja njim velim da je dosta bilo politike u mal nisam kazo. Već, jesu l oni ubardali šta da radimo s čardakovima? Stoje i zauzimaju misto u guvnu, a već nikom ne tribaju. Prošla vrimena branja u klipovima, a i da triba ne bi imo ko brat, a ni ko nosit košarove. Ja ću lako, pokvarit ga i ispilat pa položit. Moj je stari i drven, a šta će oni čiji je gvozden? Joso veli da je i on niki dan sidio prid litnjom kujnom i gledo u čardak, a kandar će ga pokvarit i opravit od njeg stupove za ogradu. Više mu neće tribat, cigurno. Sad ni nemož nać ni ko će ti beračom obrat, a kamol ručno. Tako smo se razišli pokunjeni i tužni, čeljadi moja. Prošla su naša vrimena. Ajd, zbogom. Divanićemo drukput. Iđem namirivat dok i za to ne izmisle kaku mašinu.

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay