03.02.2006
Kako, molim?
DOBAR JE DINO, DOBAR
Dino i ja smo šesnaest godina u braku, a poznamo se osamnaest godina. Već sam se na sve naučila. Umjetnici su jedna posebna skupina ljudi koji žive za to čime se bave. Cijeli njihov život podređen je umjetnosti. Svakodnevne obveze njih ometaju i to do jedne mjere razumijem. Napravi Dino ponekad i neki posao, ode u trgovinu i pospremi nešto. A s druge strane ne prigovara kada ja ne mogu nešto napraviti. Kažem mu da ne stignem napraviti ručak ili otići u trgovinu. Znam da kada stvara da ga drugo dekoncentrira. Naravno da bih voljela da je on više uključen u neke stvari, ali on napravi koliko može i to je to. Danijela Dvornik, supruga glazbenika Dina Dvornika, Večernji list, 26. siječnja
ON NE ZNA, JA ZNAM
Hrvatska je, dakle, oštro poručila Bruxellesu da se bogati Europljani neće tek tako dočepati naših lijepih zemljišta, vinograda i maslinika, naših otočića i kamenih kuća uz more. Sanader će ići đonom, jer vrag je odnio šalu, pa će osim nediskriminatornih, prema Europljanima primijeniti i diskriminatorne odredbe. Kako, nije otkrio, iako zna da takve odredbe nisu prošle kod deset novoprimljenih država EU. Moramo mu vjerovati, jer on zna kako čvrsto odigrati s tom birokracijom u Bruxellesu, koja gleda samo svoje interese. I Račan misli da Hrvatsku treba spasiti od rasprodaje, samo dodaje da Sanader ne zna kako to učiniti, za razliku od njega. Denis Romac, Novi list, 28. siječnja
FRANCUSKA KURTOAZIJA
Volio bih finale Francuska – Hrvatska. Iskreno govoreći, kad sam u Engleskoj, onda kažem da bih volio finale Engleska – Francuska. Brazil je ipak favorit broj jedan, no ulazak u finale uvijek je otvoren. Michel Platini, legenda francuskog i svjetskog nogometa, Večernji list, 19. siječnja
DU[OBRIŽNICI, NE BRINITE
* Kako to da više ne pijete?
– Kakvo je to pitanje, zar sam bio kronični alkoholičar da me to pitate? Jednostavno sam tako odlučio – kaže naš izbornik.
* Ima onih koji tvrde da vam je liječnik tako preporučio?
– Vidim da se mnogi brinu za moje zdravlje. Bez brige, fit sam, spreman. A dušobrižnici neka misle svoje.
* Pa ipak je to drukčije, čovjek ste, sami ste rekli, koji voli druženja, voli popiti čašu vina.
– Nisam se družio zato da bih pio, družim se i dalje. I ne znači da neću popiti čašu dobrog vina poslije ručka. A moje je društvo i dalje isto.
* Samo nemojte promijeniti nogometnu filozofiju, dosad je sve išlo odlično.
– Bez brige, moja je nogometna filozofija od prvog trenerskog dana ista i neće se promijeniti. Imam svoju nogometnu viziju u kojoj je nogomet jednostavna igra. I kroz tu jednostavnost treba doći do dobrog rezultata.
TU I TAMO
Ne pijem ja. Popijem rado čašu dobrog francuskog vina. Uvijek imam u podrumu između sto i 800 butelja. Tu i tamo popijem pivo. Vlatko Marković, predsjednik Nogometnog saveza Hrvatske, Večernji list, 13. siječnja
PREVRTLJIV U ONIM STVARIMA
Teško da bih mogao izdvojiti samo jedan tip žene koji mi se sviđa. U tim sam stvarima veoma prevrtljiv i brzo mijenjam mišljenja. Možda bih mogao reći da volim plavuše, ali dok to izgovaram, čini mi se kao da ne govorim istinu. Petar Štefanić, voditelj emisije Otvoreno na HTV-u, Gloria, 27. siječnja
KAD SAM GOLA, IMAM MOĆ
Odličan je to osjećaj. Kad si gol na sceni, imaš apsolutnu moć, vladaš svime, i publikom, i prostorom, ogolio si se do kraja i nitko ti ništa ne može. Ali, ne podržavam baš svako skidanje na pozornici, jer 97 posto ljudi neće na to gledati kao na umjetnost… Uživam se kupati gola. U Istri, blizu Vrsara, ima jedna, samo moja plaža sa špiljicom. Stvorila ju je priroda, a ja sam je zauzela prije šest godina. Nekad sam na nju dolazila udvoje, a sad je samo moja, samačka plaža. Ines Bojanić, glumica u HTV-ovoj sapunici »Ljubav u zaleđu«, Gloria, 26. siječnja
U VOJVODINI SVI SU VE]INA
Kada kažem da imamo šest službenih jezika u Vojvodini onda dajemo jasnu poruku da u Vojvodini nema nacionalnih manjina. U Vojvodini su svi narodi konstitutivni narodi, jer da nema rumunjske, mađarske, slovačke, rusinske i drugih nacionalnih zajednica, ne bi bilo ni Vojvodine, jedinstvene tvorevine na našem kontinentu. Zbog toga želim uputiti poruku svima onima koji misle da nas mogu zavaditi i posvađati, da to u Vojvodini nije moguće. Isuviše smo dugo i snažno isprepleteni rodbinskim, prijateljskim, kumovskim vezama da bi bilo tko mogao među nas unijeti razdor. Bojan Pajtić, predsjednik Izvršnog vijeća APV, Dnevnik, 25. siječnja
PRETJERANO,
ALI UTEMELJENO
Možda je hrvatski strah od svake inačice Jugoslavije pretjeran ali nije i neutemeljen. Nova briselska poruka usprkos diplomatskoj finoći i uvjeravanju takve sumnje ne otklanja, ona ih množi. Hrvatska bi pod izlikom »stvaranja balkanskog tržišta« po još i sad nazočnoj zamisli morala ući u suspektan savez s balkanskim zemljama u rinfuzi! Zašto bi ekonomsko povezivanje dijelova bivše Jugoslavije trebalo logično prethoditi primanju Hrvatske u EU? Milan Jajčinović, Večernji list, 28. siječnja
UTRKA SA [UNDOM
Ako direktor RTS-a kaže da je za jedan ili dva posto pretekao gledanost TV Pinka, onda on vodi pogrešnu politiku, jer u utrci za rejting mora prihvatiti kič i šund i sve drugo što rade komercijalne televizije. Miroljub Radojković, profesor komunikologije, Danas, 28. siječnja
O NJIMA BEZ NJIH
Volio bih da su, prije pokretanja inicijative da se Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe predloži deklaracija o povratku Srba u Hrvatsku, parlamentarci Državne zajednice SiCG razgovarali s nama, predstavnicima Srba. Volio bih da su se konzultirali i sa mnom, jer sam član Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Međutim, to nije učinjeno, tako da mogu samo reći da mi je žao što se takva inicijativa pokreće bez konzultacija s predstavnicima Srba u Hrvatskoj… Osim toga, bojim se da oni koji su pokretači te inicijative nemaju potreban kredibilitet za tako nešto jer su, bilo oni, bilo njihove stranke, svojom politikom u posljednjih 15 godina Srbe i u Hrvatskoj, ali ne samo u Hrvatskoj, pretvorili u dvostruku žrtvu. Žrtvu lažnih obećanja, onoga što niti je bilo moguće, niti je bilo realno, a niti je bilo dobro. I, s druge strane, u žrtvu golemih stradanja koja će se osjećati još dugo, dugo. Utoliko mislim da bi bilo pošteno da se ljudi ne obmanjuju, i jednako tako pošteno da se na njihovoj žrtvi ne prikupljaju jeftini poeni. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba i zastupnik u Hrvatskom saboru, Dnevnik, 28. siječnja
ZAPROŠENA SEVE
Popularnu hrvatsku pjevačicu Severinu zaprosio je njen novi dečko Mate Čuljak. Mladi i zaljubljeni Mate je, kako prenose hrvatski mediji, tijekom jedne romantične večere udvoje skupio dovoljno hrabrosti i pitao Severinu hoće li biti njegova žena. Seve je prvo bila iznenađena, a onda je oduševljeno prihvatila ponudu. Ukoliko je ovo točno, najpoznatija estradna zavodnica oženjenih muškaraca uskoro bi mogla stati na ludi kamen.
Dvadesetsedmogodišnji Čuljak upoznao je Severinu prije pet godina dok je radio kao animator u klubu u zagrebačkom hotelu »Sheraton«, gdje je ova pjevačica često svraćala. Čini se da je tada Mate bio suviše mlad za Seve koja je bila okupirana drugim muškarcima. Godine su prošle, a Čuljak trenutačno radi u Hrvatskom fondu za privatizaciju, pa je zapeo za oko pjevačici, a odnedavno i glumici. Blic, 28. siječnja
ŽENSKE GRUDI KAO LIJEK
Gledanjem ženskih grudi barem 10 minuta dnevno muškarci stariji od 40 godina možda mogu izbjeći infarkt ili moždani udar. Poslije pet godina istraživanja njemački liječnici su utvrdili da gledanje ženskih grudi može produžiti život ili pomoći u izbjegavanju spomenutih bolesti jer je ljekovito za muška srca i krvotok, javlja slovenačka TV POP.
Promatranje grudi ima isti efekt kao 30 minuta aerobika. Do tih rezultata se došlo promatranjem muškaraca čiji je svakodnevan zadatak bio da gledaju grudi koje po njihovom mišljenju krase simpatičnu i atraktivnu ženu. Svim tim muškarcima spustio se krvni tlak, poboljšan je rad srca i vidno je smanjen postotak arterijskih poremećaja.
Jedan od autora istraživanja je objasnio kako seksualno uzbuđenje pojačava rad srca i poboljšava krvotok, na osnovi čega su liječnici zaključili da gledanje ženskih grudi poboljšava zdravlje muškaraca i produžava im život za makar pet godina. B92, 28. siječnja