Arhiv tekstova

Pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu Zoltán Bunyik ocijenio je preuranjenim nedavno reagiranje Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini povodom inicijative da se u program škola Vojvodine bunjevački jezik uvede kao izborni predmet. 

Da podsjetimo, DSHV je reagirao na aktualiziranje tog zahtjeva Bunjevačkog nacionalnog vijeća, ocjenjujući da se takvim aktivnostima državnih tijela želi umjetnim putem od regionalnog govora načiniti službeni jezik, što se kosi s međunarodnim i domaćim propisima, kao i s Europskom poveljom o regionalnim jezicima manjina.

Bunyik je u izjavi medijima podsjetio da je Bunjevačko nacionalno vijeće formirano prema postojećim zakonima ove zemlje, temeljem Zakona o nacionalnim manjinama, i da to vijeće sudjeluje u kulturnom životu i svim aktivnostima kao i ostala nacionalna vijeća.

OPREČNI STAVOVI: U službenom dopisu koji je pokrajinski tajnik Bunyik uputio DSHV-u, između ostalog piše: »Polazeći od dobivenih mišljenja Srpske akademije nauka – odjela u Novom Sadu, Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, mišljenja Pedagoškog zavoda Vojvodine i Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, koji se u velikoj mjeri razlikuju, čak su u nekim dijelovima i oprečni, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu se 24. siječnja 2006. godine s istim zahtjevom obratilo i Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u Srbiji i Crnoj Gori s očekivanjem konkretnijih stavova i preporuka u daljnjim naporima koji se čine za nadvladavanje nastalih dilema. Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu će se i dalje zalagati da uvjerenja o tome kako će se postići zajednički dogovor dva nacionalna vijeća – Hrvata i Bunjevaca – o ovom pitanju što prije postanu stvarnost, kako bi se time preduprijedila nepotrebna politizacija ovog pitanja.«

Bunyik ističe da će Izvršno vijeće Vojvodine tek nakon svih obavljenih konzultacija zauzeti stav koji će biti priopćen javnosti, s obzirom da su dosadašnji stavovi i mišljenja djelomice kontradiktorni.

Prije dva tjedna su Predsjedništvo i Vijeće DSHV-a izrazili zabrinutost i zbog toga što je inicijativa potekla od pokrajinske administracije, čija su okosnica Demokratska stranka i Savez vojvođanskih Mađara, čiji je DSHV koalicijski partner.

PRAVA OMOGUĆITI SVIMA: O problemu tzv. bunjevačkog jezika razgovaralo se i na prošlotjednoj sjednici Odbora za međunacionalne odnose Skupštine AP Vojvodine u Novom Sadu. Pokrajinski zastupnik DSHV-a Dujo Runje upozorio je da bunjevački jezik nije standardiziran i da zapravo predstavlja dijalekt hrvatskog jezika i zatražio stručnu i profesionalnu analizu tog pitanja, kako bi se izbjeglo davanje političke dimenzije čitavom problemu. 

Neovisni zastupnik iz Subotice i član Bunjevačkog nacionalnog vijeća Mirko Bajić rekao je, međutim, da bunjevačkim jezikom govori 20.000 stanovnika SiCG koji se izjašnjavaju kao Bunjevci. On je naveo kako stav DSHV-a predstavlja ugrožavanje prava na samobitnost jednoj nacionalnoj zajednici od strane druge nacionalne zajednice, ocjenjujući kako je »nečuveno da se Bunjevcima osporava pravo da se izjašnjavaju kako žele«. 

Odbor za međunacionalne odnose zatražio je, poslije oštre rasprave, da se svim nacionalnim zajednicama na teritoriju SiCG omogući da koriste sva prava koja im po zakonu pripadaju. Ovaj odbor je također apelirao na sve političke subjekte da se suzdrže od davanja kvalifikacija kojima se osporava ostvarivanje bilo kojih prava pripadnicima nacionalnih zajednica i koje mogu izazvati međunacionalne tenzije i sukobe. Odbor je preporučio da se sva eventualna sporna pitanja rješavaju u okvirima institucija i dijalogom.