Arhiv tekstova

Na Otvorenom sveučilištu u Subotici, 25. siječnja održan je okrugli stol, u organizaciji gradskog ogranka Lige socijaldemokrata Vojvodine, gdje su bili predstavljeni Pokrajinski fondovi za razvoj poljoprivrede i Fond za ruralni razvoj sela. Gosti ovog skupa bili su: pokrajinski tajnik za poljoprivredu Danijel Petrović i zamjenik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu Vladimir Sinđić, a nazočili su i članovi udruge poljoprivrednih proizvođača i predstavnici gospodarskih zadruga.

Za započinjanje polaganih koraka pripreme ka priključenju SiCG, točnije njene poljoprivrede, tekovinama europske skupine naroda, najvažniji je prioritet oformljenoga Fonda za ruralni razvoj sela. Inicijativu za pokretanje ove vrste prestrukturiranja poljoprivrede Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu vidi u rješavanju problema, najčešće infrastrukturnih, koje zatiče u praksi. 

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA: »Prioritet Pokrajinskog tajništva za 2006. godinu je uvođenje vodoopskrbe, te su tu planirane veće akcije i izdvojena su financijska sredstva veća nego ranije. Program ruralnog razvoja potakli smo i na republičkoj razini, i vjerujemo da će naići na opće odobravanje. Razlozi osnaživanja ruralnog razvoja nalazimo upravo u ravnomjernijem razvoju cijele pokrajine, zatim u edukaciji mladih farmera, te pokušajima da zadržimo mlade i da na taj način popravimo to demografsko pitanje, kada je u pitanju Vojvodina«, rekao je pokrajinski tajnik za poljoprivredu Danijel Petrović. Ruralni razvoj se sastoji od proizvodnje, preko zapošljavanja do ekologije. Analizirajući po područjima ono što preferiraju proizvođači prigodom apliciranja na kreditne linije, pretežito je to klasična gospodarska proizvodnja, poput proizvodnje mlijeka, tova, a zapaža se težak prelazak na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Prema riječima Petrovića, u budećem stvaranju tržišta moramo se opredjeljivati plasmanu na našem tržištu i na tržištima okolnih zemalja, pa prema Europskoj uniji.

BUDUĆNOST: Pri europskim fondovima bit će na raspolaganju značajnija sredstva za osnaživanje poljoprivredne proizvodnje, te se izrazila nada kako će i Srbija u bliskoj budućnosti imati mogućnost aplicirati za sredstva tih fondova.

»Za početak nas očekuju mali fondovi. Kroz akciju ruralnog razvoja pokušavamo pripremiti naše gospodarstvenike za apliciranje. Poznato je kako se moramo suočiti s tržišnom liberalizacijom koja nas ubrzo očekuje. Smatram da će to proizvesti jak udar upravo na poljoprivredne proizvođače. Sada se vode pregovori s Europskom unijom kako bi se za naše tržište zadržale što duže carinske stope, te se zaštitila domaća proizvodnja od potpune liberalizacije. Naravno, jasno je da ukoliko se želimo priključiti EU moramo sebe učiniti ravnopravnima s drugim tržištima. To je nama sada slaba točka, jer smo mišljenja kako smo u agraru razvijeni, no nažalost, tek kad uđemo na europsko tržište, tada će se pokazati koliko propusta imamo«, rekao je Danijel Petrović. »Rumunjska se već sedamnaest godina bori na putu pridruživanja EU i tek će 2007. godine pristupiti u članstvo. Ne treba zaboraviti da je naš sat počeo odbrojavati tek 2000. godine, što je samo pet godina na putu promjene zakonske regulative i osnaživanje agrara općenito.«

PREPOZNATI PRIORITETE: Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu težit će prestrukturiranju poljoprivrede, između ostalog, zanimanjima koja se mogu odvijati u tim ruralnim sredinama. Podrška će uslijediti i mjesnim zajednicama koje su siromašne, pogotovo u infrastrukturi. »Ove godine odobravat ćemo, također, kreditne linije i nepovratna sredstva. No, to je nedovoljno, jer čim farme profunkcioniraju odmah imaju poteškoće s električnom energijom, otpadnim vodama i drugim, te se iskazala potreba da krenemo od osnovnih potreba. Potrebno je prepoznati prioritet za svako ruralno područje. U nekim mjestima su to trafostanice, vodoopskrba, skladišta, silosi. Same općine moraju odabrati prioritete i u skladu s tim pripremiti projektno-tehničku dokumentaciju. U tajništvu smo pripremili financijska sredstva u iznosu od 173 milijuna dinara. Gledajući potrebe to i nisu velika sredstva izdvojena za ovu namjenu«, rekao je Petrović. 

Podjela sredstava od strane Tajništva radi se u proljeće i početkom jeseni, s tim da će prvenstvo imati projekti koji će priključiti sredstva iz drugih izvora, kao što su mjesna zajednica, općinski proračun, sredstva neke udruge ili fizičke osobe. 

FONDOVI: U tijeku prošle godine Fond za razvoj Vojvodine je udijelio oko 27,5 milijuna eura kreditnih sredstava. Od toga za mala poduzeća je izdvojeno negdje oko 9 milijuna eura za 173 korisnika, za javna komunalna poduzeća izdvojeno je 173 tisuća eura na svega dva korisnika, zemljoradničke zadruge su povukle 835 tisuća eura na 29 zadruge, za ukupno 79 srednjih poduzeća odobreno je 7 milijuna eura, odobren je 171 zahtjev poduzetnika za ukupno dva milijuna eura, za 24 velika poduzeća izdvojeno je 5 milijuna eura i za 220 individualnih poljoprivrednih proizvođača izdvojeno je tri milijuna eura. U 2006. godini očekuje se da će ta sredstva biti na istoj razini kao i prošle godine. Uglavnom su to bili krediti s rokovima od tri do pet godina s periodom počeka od godinu do dvije dana, s kamatnim stopama od 3 do 4,2 posto zavisno od djelatnosti gdje se to odobravalo. 

»Na razini Vojvodine ovo je najjača institucija koja osigurava financijska sredstva za ove namjene. Fond za razvoj poljoprivrede odobrava sredstva dobivena od Norveške vlade koja se rotiraju iz godine u godinu, a tako će stajati na raspolaganju i ove godine. Fondovi koji su na raspolaganju od stane Ministarstva za poljoprivredu Republike Srbije su dugoročni i odobravaju se posredstvom poslovnih banaka, a kratkoročni krediti do godinu dana», kaže zamjenik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, Vladimir Sinđić. »Subvencije i poticajna sredstva u odnosu na prošlu godinu bit će uvećana. Značajna sredstva bit će izdvojena u vidu bespovratnih kredita. Pravo na korištenje tih sredstva imat će sve fizičke i pravne osobe koje su registrirane i posjeduju svoje namjenske račune. Jedini sustav funkcioniranja je preko tih računa. Zato je interes da se u Vojvodini registrira što više gospodarskih gazdinstava kako bi se to pravo za korištenje bespovratnih sredstava ili dugih financijskih sredstava koristilo.« 

Što se više novca povuče u poljoprivredni sektor i u seoska područja i u prehrambenu industriju i na teritorij Vojvodine, to osigurava razvoj cijele regije. Bespovratna sredstva se daju za nabavku priplodnog materijala iz uvoza, gdje Ministarstvo sudjeluje do 50 posto, zatim se daje za rekonstrukciju, adaptaciju, proširenje, skladišta, staje, staklenike, plastenike, te druge vidove proizvodnje i to sufinanciranjem od 30 do 50 posto. Treći segment je participacija u nabavci mehanizacije, traktora, priključnih strojeva, opreme u stočarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu. Ova sredstva mogu koristiti i privatne zemljoradničke zadruge, koje imaju veći broj udruženih proizvođača. 

PROBLEMI: Kroz raspravu, oglasili su se i proizvođači, koji su istaknuli kako zakup i rabljenje državnog posjeda snižava cijene, što pogoršava poziciju sitnih poljoprivrednih proizvođača, a veliki kombinati ni ne ispunjavaju svoje poreske obveze. Individualni proizvođači žele ući u zakup te zemlje, ali po riječima Danijela Petrovića, to nije moguće, jer veliki kombinati zapošljavaju puno radnika i posjeduju mehanizaciju za navodnjavanje koju treba iskoristiti. Kao drugi problem nazočni su istaknuli kako je vrijeme od podnošenja zahtjeva do objavljivanja odgovora jako dugo i često odgovor stiže na kraju sezone. Tako poljoprivrednici gube u samom startu godinu dana. Također, spomenut je i povrat imovine, kao problem čije rješenje nije na vidiku. Jedan od problema je i sigurnost naplate potraživanja i prisutnost devizne klauzule u svim područjima privrede osim u poljoprivredi. Udruga poljoprivrednika je dobila svoje prostorije, te će se sada aktivnije vršiti pritisak na rješavanje mnogobrojnih problema koji postoje u poljoprivredi.