Arhiv tekstova

U Subotici je u srijedu 1. veljače održan sastanak predsjednika manjinskih nacionalnih vijeća, koja djeluju na teritoriju Vojvodine. Nazočni su bili: Ana Tomanova-Makanova, predsjednica Slovačkog nacionalnog vijeća, Slavko Oros, predsjednik Rusinskog nacionalnog vijeća, Vasil Nebesni, predsjednik Ukrajinskog nacionalnog vijeća, László Varga, tajnik Mađarskog nacionalnog vijeća i Josip Z. Pekanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća. Pozivu na sastanak, koji je sazvala koordinatorica nacionalnih vijeća Ana Tomanova-Makanova, nisu se odazvali predsjednici Bunjevaca, Rumunja i Makedonaca.

U radu sjednice sudjelovali su i predsjednik i dopredsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk i Zvonimir Perušić, te zamjenik predsjednika Općine i vijećnik HNV-a Petar Kuntić, a kao gost nazočan je bio i konzul RH u Subotici Tihomir Šilović. 

Na sastanku su razmatrani aktualna problematika Radio-televizije Novi Sad, utvrđen je službeni stav nacionalnih vijeća glede položaja AP Vojvodine, razgovaralo se o problemima u svezi osnivanja i rada odbora za međuetničke odnose na razini lokalne samouprave, te je inicirano osnivanje fonda za razvoj regija u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina.

OPREDJELJENI ZA PUNU AUTONOMIJU: Nakon sjednice izdano je zajedničko priopćenje za javnost, koje sadrži zaključke sjednice:

»Dolje potpisani predsjednici vijeća nacionalnih manjina u AP Vojvodini podržavaju Deklaraciju AER – (Skupštine europskih regija) kao podršku stvaranju efikasne regionalne demokracije u Srbiji, a osobito u onom stavu gdje ona poziva da se predstavnici Autonomne Pokrajine Vojvodine uključe u rad radne skupine koja je odgovorna za izradu novog Ustava Republike Srbije.

Po razmatranju Načela za osnovni zakon Autonomne Pokrajine Vojvodine, kojega je predložila Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine, predsjednici vijeća nacionalnih manjina prihvaćaju utvrđena načela u cijelosti, a posebice ističu važnost i značaj odrednica u članku 17. stavak 4. gdje se pripadnicima nacionalnih manjina potvrđuje da imaju pravo na predstavljanje u Skupštini AP Vojvodine razmjerno njihovom udjelu u stanovništvu, i članku 26. stavak 1. gdje se govori o izvornoj nadležnosti; AP Vojvodina ostvaruje zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast na svojemu teritoriju sukladno Osnovnom zakonu AP Vojvodine i Ustavu Republike Srbije.

Predsjednici nacionalnih vijeća u AP Vojvodini donose jednoglasno zaključak o prihvaćanju Platforme Izvršnog Vijeća AP Vojvodine o položaju Autonomne Pokrajine Vojvodine u novom Ustavu Republike Srbije u cijelosti kako je navedeno u predloženom tekstu.

ISPUNITI OBEĆANJA: U ponovnom razmatranju problema u sferi informiranja na elektroničkim medijima predsjednici donose zaključak da se rješavanje problema na RTS-RTV NS intenzivira i ubrza, odnosno da se što prije završi proces transformacije RTS-RTV NS u radiodifuzne servise, što podrazumijeva završetak diobne bilance i sve ostale korake koje zakon predviđa. Tim više što je takav zaključak donesen i dano javno obećanje na posljednjem sastanku Savjeta za nacionalne manjine Republike Srbije. 

Budući da su savjeti za međunacionalne odnose u nekim općinama formirani protivno osnovnoj intenciji zakonodavca, pa stoga zadovoljavaju zakonsku formu ali ne i suštinu njihovog formiranja, rada i nadležnosti (pa ima slučajeva da su predstavnici nacionalnih manjina brojčano u manjini), predsjednici nacionalnih vijeća donose zaključak da se što prije izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi mora do kraja regulirati ta oblast kako ne bi dolazilo do mogućnosti za majorizaciju članova savjeta za međunacionalne odnose iz redova nacionalnih manjina i kako bi se zaustavio proces izmjena naziva ulica i škola u sredinama gdje žive nacionalne manjine bez njihove suglasnosti, kao i djelotvorno rješavanje drugih pitanja vezanih za funkcioniranje lokalne samouprave. 

Pozdravljajući inicijative i odluke iznesene u javnosti od strane Ministarstva SiCG za ljudska i manjinska prava o formiranju posebnog fonda za razvoj juga Srbije, nacionalna vijeća s teritorija Vojvodine upozoravaju i smatraju da je takav fond potreban i za sredine gdje žive pripadnici drugih nacionalnih zajednica na teritoriju Republike Srbije, odnosno Vojvodine, na što je više puta u javnosti ukazivano svim relevantnim predstavnicima domaće i međunarodne javnosti.«