Arhiv tekstova

Koncem prošle godine, točnije 13. prosinca 2005. godine, Odbor za međunacionalne odnose Skupštine AP Vojvodine razmatrao je Informaciju o upisu studenata u višim školama čiji je osnivač AP Vojvodina i na fakultetima Sveučilišta u Novom Sadu u školskoj 2004./2005. godini. Ovu Informaciju je već razmatralo i prihvatilo Izvršno vijeće AP Vojvodine tijekom lipnja 2005. godine. Informaciju je sačinilo Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu. 

Odbor za međunacionalne odnose je Informaciju s istim nazivom razmatrao tijekom lipnja 2005. godine, ali ti su podaci bili dijelom različiti jer su se odnosili na studente koji su prvi put upisali prvu godinu studija. O tome je već pisano u »Hrvatskoj riječi«, tako da ćemo se ovoga puta fokusirati na stanovite usporedne pokazatelje u školskoj 2003./2004. i 2004./2005. godini i na strukturu i broj studenata ponavljača. Na prvi pogled ništa novo, ali se uspoređivanjem podataka može doći do veoma interesantnih zaključaka.

VISOKO OBRAZOVANJE U AP VOJVODINI: Visoko obrazovanje u AP Vojvodini ostvaruje se, trenutačno, na 13 fakulteta u sastavu Sveučilišta u Novom Sadu. Zakonom o utvrđivanju određenih nadležnosti autonomne pokrajine, autonomna pokrajina ima pravo osnivati fakultete. Nažalost, nije bilo sve tako jer su republička tijela spriječila osnivanje nekoliko fakulteta, a među njima i Učiteljski fakultet u Subotici. Trenutačno, kažemo, jer sasvim je izvjesno da će nastava na Učiteljskom fakultetu u Subotici, a i nekim drugim fakultetima, započeti od iduće školske godine. 

Do sada se spominjalo da će se nastava na Učiteljskom fakultetu u Subotici odvijati i na hrvatskom jeziku. Do sada, jer se to sve manje ili se uopće ne spominje. To pitanje zaslužuje poseban osvrt i o tome sada ne bismo duljili. 

Ukupan broj studenata na fakultetima Sveučilišta u Novom Sadu u školskoj 2004./2005. godini iznosio je 38.169 studenata. U odnosu na ukupan broj studenata, nacionalne manjine su zastupljene u sljedećem odnosu:

2.298 ili 6,02% su studenti Mađari/ u školskoj 2003./2004. godini 6,47 %;

330 ili 0,86% su studenti Slovaci / u školskoj 2003./2004. godini 1,12 %;

131 ili 0,34% su studenti Rumunji / u školskoj 2003./2004. godini 0,34 %;

239 ili 0,63% su studenti Rusini / u školskoj 2003./2004. godini 0,70 %; 

510 ili 1,34% su studenti Hrvati / u školskoj 2003./2004. godini 0,95 % i

113 ili 0,30% su studenti Bunjevci / u školskoj 2003./2004. godini 0,28 %.

 

Iz ovih je podataka razvidno, ako se usporede s prethodnom godinom, da je broj Hrvata najviše povećan i to za 0,39 posto, jer ih je prošle godine bilo 0,95 posto od ukupnog broja studenata na fakultetima u Vojvodini. Brojčano se može vidjeti da je broj studenata Hrvata povećan za 149 odnosno za 41,27 posto, jer je u 2003./2004. godini bilo 361 student, a u 2004./2005. godini bilo ih je 510. Zanimljivo je da Mađari, Slovaci i Rusini bilježe blagi pad u odnosu na prošlu školsku godinu. 

Uspoređujući samo brojke moglo bi se reći kako se više nego značajno povećao broj Hrvata na fakultetima u Vojvodini. Je li to baš sve tako? Gdje se to povećao broj studenta? Uspoređujući podatke za dane dvije školske godine može se konstatirati kako se povećao broj studenta Hrvata za čak 172 na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Na svim ostalim fakultetima bilježimo više-manje pad broja studenata Hrvata. Kako je do toga došlo? Naime, samo gruba slika usporednih podatka za dvije školske godine na Ekonomskom fakultetu u Suboticu »otkrivaju« nam enigmu. To se lijepo može vidjeti u Tablici broj 1.

MIJENJAJU LI STUDENTI SVAKE GODINE NACIONALNOST?: Iz usporednih podataka je vidljivo kako je u školskoj 2003./2004. godini na Ekonomskom fakultetu bilo 641 studenata na svim godinama koji su se izjasnili kao neopredijeljeni. Na prvoj godini svega se 1 student izjasnio kao neopredijeljen. Što je to utjecalo na »metanoju-promjenu mišljenja«? U školskoj 2004./2005. godini svega 4 studenta su izjašnjena kao neopredijeljeni. Da bude još interesantnije sva 4 su na prvoj godini. To znači da je velik broj studenata s Ekonomskog fakulteta »mijenjalo« opredjeljenje. Gdje su se studenti »neopredijeljeni« opredijelili? Iz usporednih podataka je vidljivo kako je povećan najviše broj Mađara i Hrvata. Tako je u školskoj 2003. /2004. godini bilo 576 Mađara i 97 Hrvata, a u školskoj 2004./2005. godini bilo je 728 Mađara i 269 Hrvata. Time se povećao broj studenata Mađara za 152 i Hrvata za 172. Time je riješena »enigma« naglog rasta broja Hrvata. 

Ovi su podaci više nego interesantni za sociologe i političare, ali pod uvjetom da su točni. Ako su ovi podaci netočni, onda se postavlja pitanje truda i rada koji je ne samo uzaludan već može voditi sve zainteresirane strane u pogrešnom smjeru. Čovjek taman pomisli kako je u trendu da se »neopredijeljeni« opredjeljuju, a ono iz podataka mogu se vidjeti sasvim suprotne tendencije.

PITANJE TOČNOSTI PODATAKA: U Tablici broj 2. imamo usporedne podatke na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Ako usporedimo podatke za iste godine na Filozofskom fakultetu, dobivamo sasvim druge rezultate. Naime, tamo je vidljiv rapidan broj opadanja broja Mađara i Hrvata, a s druge strane značajan porast studenata koji se izjasniše kao neopredijeljeni. Iz pokazatelja je vidljivo kako je školske 2003./2004. godine na Filozofskom fakultetu bilo 18 studenata koji su se izjasnili kao Hrvati. Teoretski samo apsolventi i studenti četvrte godine mogli su završiti studije. Pod pretpostavkom da su to i učinili i da se nijedan novi student Hrvat nije upisao Filozofski fakultet, trebalo je biti 15 studenata Hrvata. Pod istim uvjetima Mađara je trebao biti najmanje 324 u školskoj 2004./2005. godini. Na opće iznenađenje, broj Mađara je školske 2004. /2005. godine bio 134, a broj Hrvata svega 3. Iz ovoga bi se moglo čitati da je značajan broj studenta Mađara i Hrvata »mijenjao« svoju nacionalno opredjeljenje. 

Neopredijeljenih na Filozofskom Fakultetu u 2003./2004. godini nije bilo uopće, a iduće godine brojka je ni manje ni više nego 109. Da se je tih godina mijenjao naziv države i da su se događali sudbonosni dani za državu ili za spomenute narode, vjerojatno bi ovi pokazatelji bili mogući. Ovako ostaje veliko pitanje točnosti svih ovih podataka. Zar je moguće da na udaljenosti manjoj od 100 kilometara između ova dva grada imamo sasvim suprotne tendencije? 

Pitanja ostaju, a na odgovornima je da se pronađu uzroci ovih, nema sumnje, anomalija. To se prije svega odnosi na Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu, ali i na sve one koje bi trebali davati točne podatke. Ne može se nitko pokrivati i amnestirati od odgovornosti. Da bude čudo i veće, ovakve analize prave se već desetak godina. Čemu one služe? Zar je moguće na osnovu njih donositi bilo kave relevantne zaključke?

PONAVLJAČA NEMA MEĐU NACIONALNIM MANJINAMA!?: Iako je bilo predviđeno po uputama da fakulteti daju podatke za one studente koji upisuju prvi put godinu studija, većina fakulteta nije radila po danim uputama već je iskazivala podatke za sve studente bez obzira koji put upisuju godinu. Nekoliko fakulteta dalo je podatke samo za studente koji su po prvi put upisivali prvu godinu studija, a samo Akademija umjetnosti samo za one koji su se upisali prvi put bilo na koju godinu studija. Među one koji su dali podatke za studente koji su prvi put upisali ovu godinu studija su sljedeći fakulteti:

Akademija umjetnosti u Novom Sadu; Filozofski fakultet u Novom Sadu; Građevinski fakultet u Subotici; Pravni fakultet u Novom Sadu i Tehnološki fakultet u Novom Sadu.

Nacionalna struktura studenata koji su upisali prvi put prvu godinu studija na spomenutih pet fakulteta dana je u Tablici broj 3.

Iz podatka je razvidno kako je na spomenutih pet fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu bilo 604 studenata koji su obnavljali prvu godinu studija. Ono što je više nego frapirajuće, uznemirujuće i, u najmanju ruku, sumnjivo jest njihova nacionalna struktura. Odmah upada u oči da među ponavljačima nema niti jedan student koji pripada nacionalnoj manjini. Izgleda nevjerojatno da bismo u podatke povjerovali. Od 604 studenta ponavljača ispada da 561 studenta ili čak 92,88 posto pripada većinskom srpskom narodu. Od ostalog broja, 3 su studenta Crnogorci, a 10 je neizjašnjenih i 20 neopredijeljenih studenata. 

Poznati crkveni naučitelj Tertulijan vjerovao je u Isusovo uskrsnuće rekavši: »Credo quia apsurdum. /Vjerujem jer je apsurdno/.« Za nas ovdje dileme nema i tvrdimo: Ne vjerujemo ovim podacima jer su apsurdni. Da bismo još više potkrijepili našu sumnju navest ćemo primjer Akademije umjetnosti u Novom Sadu. Naime, to je jedini fakultet koji je dao podatke o broju studenata koji upisuju sve godine studija po prvi put. Tako je od 68 studenata »ponavljača« na tom fakultetu 67 koji su se izjasnili Srbima i samo 1 neopredijeljen. Tome nije potreban nikakav komentar. Uvjereni smo da će nadležna tijela naći snage i volje da iz svega ovoga izvuku određene konzekvence, kako ne bismo ignorirali stvarnost i znanost. U zemlji čuda ovakva čuda nam nisu potrebita.