12. rujna 1920. – Subotički Neven javlja da su bunjevački zastupnici u Narodnoj skupštini u Beogradu Ivan Evetović i Blaško Rajić uputili 9. rujna predsjedniku ministarskog vijeća (premijeru) Milenku Vesniću predstavku, gdje se protive naredbama ministra prosvjete Svetozara Pribićevića, koje omogućuju potiskivanje latinice, konfiskaciju imovine Katoličke crkve u Vojvodini, ukidanje vjeronauka u višim razredima i premještanje bunjevačkih učitelja u daleke krajeve Kraljevine SHS.

13. rujna 1913. – Neven donosi imena članova privremenog odbora za osnivanje Prve školske zadruge u Subotici: Pajo Kulundžić, Mirko Ivandekić Ivković, Blaško Rajić, Babijan Malagurski, Mijo Mandić, Stipan Matijević, Mate Dulić, Stipan Vojnić-Tunić, Nikola Matković, Josip Prćić i Bašo Vukmanov Šimokov.

14. rujna 1912. – Neven javlja da je prelat i župnik u Đakovu Mirko Cepelić, bivši tajnik đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera, proteklih dana boravio u Subotici, gdje je posjetio bunjevačke rodoljube Paju Kujundžića (župnika župe sv. Jurja) i Jošku Malagurskog (oca književnice Mare Malagurski).

14. rujna 1912. – Neven javlja da je pečuški biskup imenovao za župnika u Valpovu bunjevačkog rodoljuba Antu Evetovića Miroljuba, dotadašnjeg župnika u Harkanovcima.
14 rujna 1925. – Beogradski Balkan javlja da je Stipan Vojnić Tunić, »brat Bunjevac advokat, rezervni oficir«, kupio na subotičkoj izložbi gumeni intov (fijaker) za 30.000 dinara.

14. rujna 1930. – Zagrebačka Hrvatska straža najavljuje da će Hrvatska čitaonica u Srijemskoj Mitrovici u listopadu proslaviti pedesetogodišnjicu osnutka. U proslavi će sudjelovati uz Hrvatsku čitaonicu i hrvatska pjevačka društva Nada, Tomislav i Hrvatska omladina iz S. Mitrovice. Za potrebe proslave Čitaonica je nabavila sliku prvoga predsjednika Luke Matasovića.

14. rujna 1939. – Zagrebački Hrvatski dnevnik javlja kako se subotički Hrvati spremaju da u nedjelju, 17. rujna, prisustvuju u velikom broju blagoslovu novih orgulja u župnoj crkvi u »hrvatskoj kuli« u Đurđinu.

14. rujna 1941. – Budimpeštanski Magyarság donosi članak o međuratnoj Subotici pod naslovom »Tri tisuće Srba i jedna velika laž bili su izgovor za odcjepljenje Subotice sa 100.000 Mađara«, gdje se tvrdi da je bunjevački jezik nastao mješavinom srpskog i hrvatskog jezika.

15. rujna 1939. – Subotičke novine javljaju da je Marija Tolj, supruga odvjetničkog pripravnika Ivana Tolja, odlukom minis-tra prosvjete postavljena za vršiteljicu dužnosti ravnateljice ženske Realne gimnazije u Subotici.

17. rujna 1936. – Novosadski Dan izvještava da je 16. rujna u Kotarskom sudu u Somboru održana zanimljiva rasprava pred sucem Zoranom Galkanovićem. Naime, po tužbi lijepe 23-godišnje Somborkinje Eme Sesil pred sud je izveden somborski župnik i hrvatski rodoljub Antun Skenderović. Sesil je Skenderovića optužila da je otac njenog izvanbračnog djeteta i tražila od suda da ga osudi na plaćanje alimentacije.

18. rujna 1919. – Neven javlja da je u pratnji bačkog velikog župana Aleksandra Moča u Suboticu 17. rujna oko 2 sata poslijepodne automobilom stigao profesor sveučilišta u Beogradu Jovan Cvijić, predsjednik Etnografsko-povjesne sekcije delegacije Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Parizu.

18. rujna 1920. – Subotičke novine javljaju da je za ravnatelja subotičke Gimnazije postavljen profesor fizike i bunjevački rodoljub Ivan Vojnić Tunić.