Sastanak predstavnika HNV-a
s veleposlanikom SAD
Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država Anthony F. Godfrey sastao se s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća 9. rujna u Somboru. U ime HNV-a sastanku su prisustvovali dopredsjednik HNV-a za Sombor Željko Šeremešić i međunarodni tajnik Darko Baštovanović.
»Povod za zakazivanje sastanka je bila želja veleposlanika SAD-a da se bliže upozna s postojećim problemima na lokalnoj razini kada je u pitanju Grad Sombor, a planiraju obići i druga multietnička mjesta. Voljni su da se razvije neka vrsta suradnje s manjinskim zajednicama, posebno s onim manjinama koje podržavaju europske integracije. Na sastanku smo informirali veleposlanika s aktualnim stanjem hrvatske nacionalne manjine, aspektima ostvarivanja prava i problemima i izazovima s kojima se hrvatska manjina suočava«, kazao je Baštovanović nakon sastanka.
Na samom sastanku Baštovanović je istaknuo da je hrvatska nacionalna manjina, odnosno njezine krovne institucije među najposvećenijim zajednicama kada je u pitanju proces europskih integracija i članstvo Srbije u velikoj europskoj obitelji, te da su institucije zajednice uvijek u tome procesu nastojale dati svoj puni doprinos, posebice u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na ljudska i manjinska prava i opće slobode. Baštovanović je također naglasio da je komunikacija s veleposlanstvima zapadnih demokracija od iznimne važnosti za hrvatsku zajednicu i da je njihova potpora nastojanjima HNV-a više nego važna. Kada je pak u pitanju suradnja s predstavnicima Hrvatske, međunarodni tajnik je istaknuo da je ta suradnja intenzivirana u posljednjih nekoliko godina, a posebice je osnažena politika aktivne komunikacije otkako je na čelu hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Dopredsjednik Vijeća Šeremešić upoznao je veleposlanika s aktualnim problemima hrvatske manjine u Somboru i lokalnim prilikama u Monoštoru i Beregu. Kao neke od ključnih problema na lokalnoj razini istaknuto je nepostojanje okvira za sudjelovanjem i participacijom Hrvata u vlasti, podzastupljenosti u javnome sektoru, kao i neodgovarajuće politike financiranja kulturnih praksi Hrvata na lokalnoj razini.
J. D.
Otvoreni prvi i peti
odjel u Đurđinu
U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća članica Izvršnog odbora zadužena za obrazovanje Margareta Uršal zahvalila se Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvitka koji su, kako je rekla, »iskazali proaktivan odnos i pridonijeli da se u Đurđinu otvore odjeli i prvoga i petoga razreda«.
Prema njenim riječima tu je bilo problema, jer je bila situacija da peti razred ima dva učenika, ali ti učenici doista nemaju mogućnost pratiti nastavu u gradu jer moraju putovati svaki dan više od 25 kilometara, a škola postoji u njihovom mjestu. »Ministarstvo je to prepoznalo kao nešto što je značajno i HNV i AP Vojvodina su dali suglasnost na otvaranje odjela i tada je Ministarstvo riješilo financirati taj peti razred. Što se tiče prvog razreda, bilo je ravno 10 učenika, a do 10 učenika ide kombinacija, ali budući jedna učenica u drugom razredu radi po prilagođenom programu i ima potrebu za podrškom, na tragu toga je Ministarstvo odobrilo otvaranje posebnog odjela prvog razreda«, rekla je Uršal.
J. D.
Žigmanov: Vučićeva gesta
bi mogla biti dobar početak
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov pozitivno je ocijenio spremnost Aleksandra Vučića da posjeti mjesto stradanja Hrvata u Srbiji i oda im počast. »Vjerujemo predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću glede onoga što je rekao. I čekamo da se to dogodi negdje u Srijemu. Radi nevinih žrtava, pomirenja i budućnosti hrvatsko-srpskih odnosa«, naveo je Žigmanov.
On je istaknuo kako se ne mogu zaboraviti nevine žrtve građana hrvatske pripadnosti s teritorija Srijema 90-ih godina i dodao da bi Vučićeva gesta mogla »biti dobar početak da se uspostavi stalna praksa, i da se sjećanje na te nevine žrtve počne trajno njegovati«.
»DSHV se kontinuirano od samih početaka protivi dosadašnjoj politici prešućivanja. Kada su u pitanju sjećanja na nevine žrtve, prvenstveno u Srijemu, inzistira da se načine spomen obilježja i da se javnim gestama oda priznanje stradalima«, istaknuo je Žigmanov.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da nema nikakav problem s tim da posjeti mjesto stradanja Hrvata:
»Nemam nikakav problem s tim da položim cvijet na bilo koje mjesto gdje su ubijeni Hrvati i to ću vrlo rado učiniti, jer je to civilizacijsko postignuće i normalno ponašanje. Ali, da se radujem progonu Srba s njihovih ognjišta, to ne mogu«, kazao je Vučić.
DSHV svakoga 6. svibnja podsjeća na stradavanje vojvođanskih, uglavnom srijemskih, Hrvata kada je 1992. počeo njihov progon. Ova stranka i neke nevladine udruge navode kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osoba, te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata. Od izbjeglih se do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj, prenosi Hina.
