Arhiv tekstova

Iznenadni nalet hladnog vremena koje je u naše krajeve stiglo s prostora Rusije, ukoliko u siječnju hladnoća uopće može biti iznenađujuća, skupa s relativno niskim temperaturnim vrijednostima (oko -12 stupnjeva Celzija) počele su »priče« o mogućem dolasku novog ledenog doba. 

Jer, naviknuti na posljedice globalnog otopljenja, postali smo posve nenaviknuti na normalnu zimsku hladnoću, s obzirom da su nam zime postale »nenormalno« tople s izrazito visokim temperaturama za najhladnije godišnje doba. I tako se, s malo jače zime i jutarnjeg mraza, odmah »uvukla« hladnoća u kosti…

LEDENO DOBA: U svojoj, milijunima godina dugoj, povijesti Zemlja je prošla kroz nekoliko tzv. hladnih doba u kojima je došlo do drastičnih klimatskih promjena koje su za posljedicu imale čak i zaleđivanje velikih vodenih površina. Tako se prema znanstvenim podacima pretpostavlja da se prvo ledeno doba dogodilo u Prekambriju prije 940 milijuna godina, dok je razdoblje posljednjeg vladalo negdje prije 20 tisuća godina. Novija povijest bilježi najhladnija razdoblja tijekom sredine 16. stoljeća (oko 1550. godine) i cijeli jedan vijek između sredine 18 i 19. stoljeća. U tim razdobljima, koja se nazivaju Malim ledenim dobima u kojima je zabilježen opći pad prosječne godišnje temperature za cijelih 1,5 stupnja, što je opet uvjetovalo nestankom šuma na višim gorsko-planinskim predjelima.

RAZLOZI ZA NASTANAK LEDENOG DOBA: Istražujući kroz povijest i stoljeća razloge zbog kojih je dolazilo do nastajanja ledenih doba, znanstvenici su ostali podijeljeni glede faktora zbog kojih je dolazilo do naglog pada temperature na Zemlji, a uslijed toga do tzv. glacijalizacije (zaleđivanja) gotovo svega. Prema prvoj teoriji za »sve« je kriv Kozmos koji nas okružuje, preciznije Sunce i njegov sunčani sustav u kojemu iznenada zna doći do naglih temperaturnih promjena. Drugi, pak, znanstvenici zagovaraju teoriju po kojoj je za veliku hladnoću kriva sama Zemlja, tj. velike promjene koje nastaju promjenama u strujanju toplih i hladnih struja. Glasoviti hrvatski znanstvenik iz druge polovice 19. stoljeća, Gjuro Pilar, profesor geologije na Mudroslovnom fakultetu, imao je vlastitu teoriju glacijacije po kojoj je do nastanka hladnih doba dolazi uslijed narušavanja pravilnog kretanja samog planeta Z, uz poremećajima u zraku proisteklim promjenama u energiji vjetrova. 

ZIMA, ZIMA…: Kada osvane pravi zimski, hladni, dan s karakterističnom niskom temperaturom, onda bi trebali biti, ponajprije, radosni. Jer hladnoća je pravi prirodni »čistač« bakterija i bacila, koje vladaju osobito u našim ravničarskim »prašnjavim« krajevima, dodatno zagađenim brojnim kemijskim zagađivačima zraka. »Oštri« hladni zrak najbolje siječe svu nečistoću pred sobom, posebice ukoliko poslije njega dođe lijepi i čisti, bijeli snijeg i prekrije sve, monotono i depresivno vremensko sivilo. Ali, ipak, samo do prvih dana proljeća…