Arhiv tekstova

Babuška ugrozila autohtone vrste

Voda Palićkog jezara prepuna je babuške, intenzivne, alohtone vrste. Procjene su da više od 90 posto ribljeg fonda u jezeru čini babuška. Kako ta brojnost ugrožava druge riblje vrste, već nekoliko godina traje akcija izlova babuške iz Palićkog jezera. Probni izlov babuške počeo je prije pet godina i potrajat će još nekoliko godina dok se brojnost ove vrste ne svede na oko 20 posto ukupnog ribljeg fonda. Selektivni izlov babuške radi se na istočnoj obali četvrtog sektora Palićkog jezera, u blizini mola Baraka i realizira se kao dio projekta »Zaštita biodiverziteta i voda jezera Palić i Ludaš«. Ovo je treća godina kako se selektivnim izlovom pokušava smanjiti populacija babuške u jezeru. Prve godine izvađeno je 10 tona, prošle 16, a ove godine planiran je znatno veći izlov.

 U mrežama 70 tona

Za razliku od prijašnjih godina kada je izlov babuške rađen tijekom proljeća, ove godine taj posao krenuo je početkom kolovoza. 
»Plan je bio izlov 50 tona babuške, ali već smo izvadili više od 55 tona. Nećemo prekidati posao do roka koji smo planirali za ovogodišnji izlov, a to je 7. rujna. To znači da će ove godine iz jezara biti izvađeno oko 70 tona. Babuška nije autohtona vrsta, ali se brzo razmnožava i skoro je oduzela prostor  za druge vrste ribe. Procijenjeno je da u Palićkom jezeru ima oko 190 tona ribe, a oko 180 tona je babuška, što znači da njihova populacija čini više od 90 posto ribljeg fonda. Negativno to utječe na eko sustav, ali i na kvalitetu vode«, kaže  stručni suradik za zaštitu prirode, JP Palić – Ludaš Vinko Tamaš. 
On pojašnjava da grabjivica nema dovoljno da bi mogle regulirati brojnost babuške, pa je izlov jedini način. 
Kada se ova populacija spusti na optimalni nivo, tada izlov neće biti potreban jer će se priroda sama pobrinuti za održavanje brojnosti, odnosno optimalnu brojnost održavat će ribe grabljivice. 
»Izlov ćemo morati nastaviti još nekoliko godina i paralelno s tim i jezero poribljavati grabljivicama. Idealno bi bilo da jezero potpuno očistimo od babuške, ali to je nemoguće, pa procjenjujemo da bi 20 tona babuške u jezeru bilo zadovoljavajuće stanje. Usporedo s našim izlovom nastavlja se razmnožavanje babuške, ali s obzirom na količine koje planiramo iz jezera izvaditi ove godine mislim da ćemo napraviti pomak. Također, nadamo se da će i grabljive vrste, kojih već ima dosta u jezeru, također pomoći«, kaže Tamaš.

Grabljivice spašavaju jezero

Cilj je da se u jezeru razmnoži što više grabljivica kao što su grgeč, štuka, smuđ, a da se smanji populacija intenzivnih vrsta. 
»U prirodi je sve dinamično. Možemo planirati, ali uvijek se mogu dogoditi i neke okolnosti koje nismo očekivali. Na kvalitetu vode ne možemo utjecati, ne možemo utjecati na mrijest ribe. Važno je s jedne strane da povećavamo populaciju grabljivica, a ujedno smanjujemo populaciju intenzivnih vrsta. Osim babuške, tu je i američki patuljasti somić (terpan) i još neke druge vrste. Problem su i amur i tostolobik, jer uništavaju vegetaciju, a u četvrtom sektoru jedva da imamo lokacije gdje može rasti nešto osim trske i rogoza. Vegetacija fali ovom dijelu jezera, jer jedan zdravi eko sustav ne može funkcionirati normalno ako nema mjesta za zooplanktone koji su ishrana za razne riblje vrste«, kaže Tamaš. 
Razlog je to i za poribljavanje jezera, uglavnom grabljivicama, kao što su smuđ, štuka, grgeč... 
»Želimo vratiti vrste koje su nekada bile prisutne u jezeru, recimo linjak. Još ranije smo imali projekt za razmnožavanje linjaka, ali nije uspjelo zbog loše kvalitete vode, ali moguće je vratiti i linjaka u Palićko jezero«, kaže Tamaš.

Njemačka financirala kupnju mreža

Projekt »Zaštita biodiverziteta jeraza Palić i Ludaš« financira njemačka razvojna banka KfW, koja je za taj projekt odobrila 6,5 milijuna eura. Ugovor je potpisan 2017. godine. U  strukturi ulaganja 67 posto sredstava bilo je namijenjeno za izgradnju kanalizacijske mreže naselja Palić, 23,8 posto za izgradnju zaštitnog pojasa oko jezera Palić i Ludaš (ozelenjavanje, izgradnja inspekcijske staze i biciklističke staze), 6,2 posto za unaprjeđenje pročistača otpadnih voda i tri posto sredstava za biomanipulaciju (izlov alohtonih vrsta ribe). 
»U sklopu projekta dobili smo čamac i pet mreža za selektivni izlov koje su specijalizirane za naše područje i potrebe, a kako ove godine stručnjaci iz Njemačke nisu mogli doći zbog pandemije koronavirusa, taj novac je utrošen na kupovinu novih mreža i sada imamo ukupno osam mreža koje su pogodne za ovaj tip selektivnog izlova«, kazala je na početku ovogodišnjeg izlova babuške direktorica JP-a Palić – Ludaš Márta Dobó.  
Z. V.