Arhiv tekstova

Prinos meda manji za 80 posto

U Srbiji je trenutačno registrirano 15.000 pčelara, a u stacionarnim i selećim pčelinjacima ima između 850.000 i milijun košnica. Proizvodnja meda u Srbiji varira i kreće se od 6.000 do 9.500 tona godišnje sortnih vrsta meda. Bagremov i suncokretov med čine trećinu, dok jednu trećinu čine druge vrste. Za pčelarstvo se kaže da je zanat koji se može naučiti u jednoj sezoni, te da se relativno niska ulaganja mogu brzo vratiti. Ali i kvantiteta i kvaliteta meda ovise i od vremenskih uvjeta. Kako ističu u Savezu pčelarskih organizacija Srbije, upravo zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u vrijeme cvatnje bagrema i slabije suncokretove paše proizvodnja meda u ovoj godini bit će manja za čak 80 posto. Iz tog razloga slijedi pitanje: prijeti li nam nestašica meda?

Bagrem i suncokret »izgubljeni«

Za pčelare u Monoštoru ovo će biti loša godina, jer je bagremova paša izgubljena, a punog prinosa neće biti ni u proizvodnji suncokretovog meda. 
»U vrijeme cvjetanja bagrema vrijeme je bilo loše tako da bagremovog meda skoro i da nismo imali. Drugačija je situacija u Šumadiji, ali kod nas je bagrem baš podbacio. Tijekom lipnja bilo je kišovito, pa opet nije bilo ispaše, tako da smo morali prihranjivati pčele. Tko to nije uradio, nije mogao ni očekivati značajniji prinos suncokretovog meda. Problem je i što nam je dio pčela stradao tijekom zime, na to se nadovezalo i hladno i kišovito vrijeme tijekom proljeća i početka ljeta. Izvjesno je da će prinos biti manji, ali ne bih se usudio procjenjivati je li to 80 posto ili manje«, kaže predsjednik Pčelarskog društva Pčela iz Monoštora Stevan Štrangar. Sezona za pčelare je pri kraju i ostaje još livadska paša, ali u okolici Monoštora nema livada, tako da se pčelari mogu nadati samo još šumskom medu.
Tržište za sada još nije reagiralo na ovogodišnju lošu proizvodnju, ali pčelari koji imaju prošlogodišnje zalihe meda ne žure s prodajom, nadajući se ipak novoj cijeni. 
»Suncokretov med do sada sam prodavao po 600, a bagremov i šumski po 800 dinara. Suncokretov med iz ovogodišnje proizvodnje neću davati za manje od 700-800 dinara«, kaže Štrangar i dodaje da je od početka pandemije porasla potražnja za medom i drugim proizvodima kao što su propolis i peludni prah.
Srijemci bolje prošli

Nešto povoljnija situacija je u Srijemu, gdje se pčelari ne žale na prinos meda, ali kažu problem je što su se ispaše poklopile, pa čistog meda neće biti. 
»Cvjetanje lipe još nije završilo, a krenulo je i cvjetanje suncokreta, pa su pčele počele nositi sa suncokreta. Kad bi se vršila analiza meda, ustanovilo bi se da med nije samo lipov nego da ima i primjese suncokreta. Kada je riječ o bagremovom medu, spojile su se primjese uljane repice i bagrema. No, na to se nije moglo utjecati jer su vremenski uvjeti bili takvi, ali kvaliteta meda nije znatno lošija«, kaže pčelar iz Šida Jovica Janjić.
Kao značajnu potporu Janjić ističe poticaje koje isplaćuje država. Prošle godine to je bilo 720 dinara po košnici, dok je ove godine taj iznos povećan na 800 dinara. 
»Dobro dođu i preparati i lijekovi koje dobijamo putem Udruženja pčelara Općine Šid. Korisna su nam i stručna predavanja koja se svake godine organiziraju u Višnjićevu i Moroviću. Jedina zamjerka mi je nenajavljeno špricanje voća insekticidima u vrijeme cvatnje. Iako je to zabranjeno, često imamo problema s tim. Također, problem nam je i varoa, bolest pčela s kojom se mi pčelari često suočavamo«, kaže Janjić.

Vremenske (ne)prilike

Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u vrijeme cvatnje bagrema i slabije suncokretove paše iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije poručuju da će proizvodnja meda biti manja za čak 80 posto. Nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme cvatnje bagrema i slabije suncokretove i livadske paše mogle bi utjecati i na rast uvoza, ali i cijenu meda koja je već skočila za 200 dinara po kilogramu. Prema riječima predsjednika Saveza pčelarskih organizacija Srbije  Rodoljuba Živanovića, postoji mogućnost da će doći do nestašice meda, u ovisnosti od toga koliko će se meda uvesti. Gostujući na TV Prva Živanović je istaknuo je da je velika potražnja za medom u svijetu, te da je svuda slabiji prinos. Kao primjer naveo je susjednu Mađarsku, koja je dominantni dobavljač bagremovog meda za Europsku uniju i koja je imala  najgoru sezonu u posljednjih 50 godina. Prema njegovim riječima, i u Srbiji je bagremova paša bila jako loša. U nekim dijelovima zemlje nije ni bilo prinosa, u drugim znatno ispod prosjeka. Ispodprosječna je bila čak i suncokretova paša koja je inače vrlo stabilna, ali je ove godine dala slabiji prinos, također zbog vremenskih uvjeta. 
»Livadska paša na visokim planinama totalno je podbacila, a što se tiče lipove paše ona je jedino bila pristojna ove godine«, kazao je Živanović, dodajući da je prosjek proizvodnje meda u Srbiji  od 6.000 do 8.000 tona, ovisno o godini, a nekad do 12.000 (kada je izuzetna godina, iako je to rijetkost).
U uvjetima smanjene proizvodnje za pčelare je najvažnije da se poticaji države koji već postoje isplate što ranije, jer su pčelarima neophodne kako bi odhranili pčele kako bi one mogle stabilno ući u zimu. Kao jedan od problema Živadinović navodi plasman meda, budući da su pakeri meda uzimali veliki postotak maloprodajne cijene. Iz tog razloga izgrađen je vlastiti pogon za pakiranje meda članova Saveza, kojih je ukupno 8.500. Pogon Naš med je otvoren u Rači gdje je prije nekoliko tjedana krenulo prvo uzorkovanje meda, iz kojeg bi uskoro, čim med bude homogeniziran i spakiran, trebao krenuti izvoz. 
S. D. / Z. V.