Arhiv tekstova

I poslije izbora, izbori?

Za trideset godina višestranačja u Srbiji je održano 12 parlamentarnih izbora, od toga tek tri u redovitom roku. Naime (ne računajući prve višestranačke izbore 1990. godine), redoviti izbori su održani samo 1997., 2012. i 2020., a izvanredni 1992., 1993., 2000., 2003., 2007., 2008., 2014. i 2016. Prošloga tjedna predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon apsolutne pobjede na izborima održanim prije dva mjeseca, najavljujući formiranje Vlade, najavio i moguće održavanje izvanrednih izbora za nepune dvije godine. 
Predsjednik Vučić najavio je da će Srpskoj naprednoj stranci, čiji je također predsjednik, predložiti dva koncepta za formiranje Vlade – prvi je prosta koalicija s jednom (neidentificiranom) strankom, a drugi je koncentracijska Vlada, pa da se 2022. godine ide na nove parlamentarne izbore uz predsjedničke i beogradske izbore.
Što se tiče Vlade, rekao je da je bliži konceptu proste koalicije s jednom partijom, ali »će još mjeriti«: »Bliži sam tom konceptu, ali ću još mjeriti. Drugi koncept se odnosi na neku vrstu koncentracijske vlade i to zbog situacije oko Kosova i Metohije, drugog vala koronavirusa koji se očekuje na jesen i neophodnosti da se izborimo s problemima koje stvara svjetska ekonomska kriza«.
Naveo je i da se u svezi formiranja vlade ne bavi matematikom već politkom i da gleda što će se dešavati u Europi i svijetu kako bi našao najbolje rješenje za Srbiju.

Izvanredni izbori nekad 

Izvanredni izbori se uglavnom održavaju kada »padne vlada«, odnosno kada izgubi parlamentarnu većinu. Tako je to bilo i u Srbiji od 1990. do 2000. – Vlada je gubila većinu u parlamentu i onda bi uslijedili izbori. Poslije 5. listopada 2000. održani su izvanredni izbori na kojima je DOS osvojio dvotrećinsku većinu. Nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, izvanredni izbori su uslijedili također iz razloga gubljenja parlamentarne većine 2003., 2007. i 2008.
Međutim, nakon dolaska nove koalicije i aktualne vlasti SNS-a i partnera uslijedila je nova serija izvanrednih izbora. Razlika je u tome što izvanredne izbore sada nije izazivao raspad koalicije i gubljenje parlamentarne većine već taktičko raspisivanje izbora radi potvrde vlasti i produžavanja mandata. Tako se glasalo 2014. godine, 2016. i 2017. Hoće li tako ponovno biti i 2022. ili su razlozi neke druge prirode? Nekoliko je tumačenja najave novih izvanrednih izbora.
Jedno je tumačenje kako je osvajanje apsolutne parlamentarne većine naprednjacima i predsjedniku Vučiću donijelo, osim radosti, i brige. Tako je urednik tjednika Vreme Filip Švarm ocijenio za Glas Amerike da ovako velika pobjeda postaje smetnja. On smatra da je »Vučić dobio duboku političku krizu«, jer »veliki broj građana Srbije, veći od onoga koji je izašao na izbore, nema tko zastupati«. 
»Postoji znatan broj građana koji je ipak izašao na izbore, a tu se rasulo gotovo 20 posto glasova. Postoji jedno duboko nezadovoljstvo u zemlji, postoji egzistencijalna neizvjesnost, vezana oko korone i sličnih stvari, postoje brojna neriješena pitanja, i sve to pada sada Vučiću u krilo«, ocijenio je Švarm. 
Prema analitičaru Đorđu Vukadinoviću najava novih parlamentarnih izbora je vezana uz pitanje legitimiteta nove skupštine i buduće Vlade zbog bojkota i atmosfere koja je pratila izbore.  
I Švarm i Vukadinović smatraju i da je veliki problem što jedino u Srbiji i Bjelorusiji postoje parlamenti bez oporbe, ali i da razlozi za nove izvanredne izbore mogu biti u prirodi vladavine Aleksandra Vučića koji »ima stalnu potrebu za mobilizacijom članstva SNS-a i održavanjem tenzije, kako u Srbiji tako i u svojoj stranci«, prenosi Glas Amerike.
J. D.