Prvobitno zamišljena kao sanatorij (naručitelj projekta je bio Grad Subotica), Velika terasa na Paliću je u prvim zamislima svojih kreatora Dezsőa Jakaba i Marcela Komora zamišljena kao vrhunac njihovog cjelokupnog secesijskog projekta izgradnje turističkog kompleksa na najvećem jezeru u Vojvodini. Prvi nacrti za ovaj grandiozni objekt ove dvojice peštanskih arhitekata, čije su prekrasne građevinske kreacije uljepšale najveći grad sjevera Bačke, datiraju iz 1909. godine (nepoznat je točan datum početka izgradnje – izvođač radova je bio poduzetnik Lajos Fazekas, šef gradilišta Dezső Jakab, dok je nadzor vršio Pal Mamužić), kao i podatak da je 8. srpnja 1911. godine izgradnja okončana. 
Prema zamisli svojih autora, sagrađena je građevina pravokutnog oblika uz tzv. apsidalne anekse u sjevernom pročelju. Račvasti stupovi su noseća osnova krovne konstrukcije, a ponavljaju se i na gornjem dijelu zgrade. Pročelje Velike terase, posve prirodno, je kao dio plana da ona izvorno bude sanatorij, okrenuto prema južnoj strani i gleda na obalu jezera. Ali, umjesto sanatorija, ova građevina od svojih 3.300 četvornih metara, postala je višenamjenski objekt pod čijim krovom su se u vremenu njezine najveće slave priređivali balovi, igranke, koncerti, zabave, kazališne predstave i razna organizirana okupljanja građanstva. Velika terasa je zbog svega navedenog nosila i oznaku – Kur salona (mjesta za zabavu). Napose, zbog svojih specifičnih performansi ona je bila vrlo funkcionalna i za brojne sportske aktivnosti, ponajprije mondenski tenis. Prema nekim zapisima (istina povijesno nepotvrđenim), smatra se kako je drugi teniski meč u zatvorenom prostoru (indoor) odigran upravo u Velikoj terasi na Paliću. U modernom vremenu sedamdesetih godina prošloga stoljeća, u njezinom donjem dijelu s desne strane djelovao je i poznati palićki disco klub Amfora (koji je posjećivao i veliki broj Subotičana, te žitelja okolnih sela), a na terasnom dijelu organizirane su brojne kulturne priredbe i izložbe slikarskih radova.  
Ispred Velike terase izgrađen je i najmanji secesijski objekt na Paliću, tzv. Glazbeni paviljon koji je imao namjenu zabave građanstva koje je posjećivalo jezero i park oko njega.
D. P.