Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bukinčev doktorat u Rimu, prvi subotički senat

26. srpnja 1945. – Glasilo Narodne fronte Slobodna Vojvodina donosi članak pod naslovom »Mi smatramo da su Bu-njevci po narodnosti Hrvati«, koji završava ovako: »Naša je želja da se ovaj stav poslije izvjesne diskusije prihvati od svih Bunjevaca i da jednom prestanu kriva i zlonamjerna tumačenja našega imena, kako bi se mogli posvetiti razvijanju naše nacionalne kulture poput ostalih naroda Vojvodine i demokratske federativne Jugoslavije.«

28. srpnja 1936. – Napló javlja da je Ljudevit Budanović, administrator Bačke apostolske administrature, otputovao u ponedjeljak, 27. srpnja, navečer u Sloveniju i da će odsustvovati iz Subotice deset dana.

28. srpnja 1939. – Hrvatski dnevnik javlja da je u Srijemskoj Mitrovici u nedjelju, 23. srpnja, prijepodne u velikoj dvorani Hrvatskog doma održan sastanak pristaša Hrvatske seljačke stranke, na kojem su osim mitrovačkih Hrvata prisustvovali i predstavnici Hrvata iz ostalih mjesta Srijema. Prisutnima je Živan Kuveždić, seljak iz Ilače i hrvatski narodni zastupnik za šidski kotar govorio o pregovorima za preuređenje Kraljevine Jugoslavije i stvaranje Banovine Hrvatske.

28. srpnja 1939. – Subotičke novine prenose da je Beato Bukinac 6. srpnja na papinskom sveučilištu Antonianum obranio doktorsku tezu, koja nosi naslov »Uloga franjevaca u iseljavanju Hrvata u Bačku i njihov pastoralni rad«. Također prenose da članstvo monoštorskog općinskog vijeća na čelu s predsjednikom općine Marinom Ivakićem odlazi na euharistijski kongres muškaraca koji će se održati početkom kolovoza u Somboru. Na kongres odlazi i činovništvo skupa s bilježnikom Jankom Durancijem.

29. srpnja 1926. – Neven obavještava da se njegov urednik Joso Vuković Đido razbolio.

29. srpnja 1943. – Magyar Nemzet, mađarski dnevnik iz Budimpešte, donosi povijesnu bilješku »Subotica prije dvije stotine godina« (A kétszáz éves Szabadka), gdje podsjeća kako je 29. srpnja 1743. Subotica svečano instalirana kao povlašteno kraljevsko trgovište. Dodaje da Srbi nisu sudjelovali u instalaciji, što je, kako piše, razumljivo, s obzirom kako je privilegij predviđao da članovi gradskog senata mogu biti samo katolici. List navodi imena nekih članova senata: Ilija Bukvić, Ivan Vojnić, Grgo Križanović, Josip Jaramazov, Marko Skenderović, Ilija Kopunović, Mijo Perčić, Andrija Pavlešanov, Petar Mukić, Ivan Mačkov, Mijo Bačin i Grgo Vidaković. List naglašava da u prvom subotičkom senatu nije bilo nijednog Mađara, objašnjavajući da je to razumljivo s obzirom da je u Subotici tada živjelo jedva nekolicina mađarskih obitelji.

31. srpnja 1919. – Neven prenosi zahvale hrvatskog Sokola iz Zagreba načelniku Subotice Stipanu Matijeviću na svečanom dočeku i gostoljubivosti.

31. srpnja 1987. – Subotičke novine prenose da je program koji je započeo u subotu, 25. srpnja, u 20 sati na Trgu slobode u okviru proslave Dužijance 1987. pokvarila kiša. Pjevač Zvonko Bogdan, koji je trebao nastupati te večeri, našalio se u svom maniru: »Nisam se ovako dogovorio sa svetim Ilijom...«.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay