Arhiv tekstova

Sredina, na desno

U Hrvatskoj se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori. Za razliku od proteklih izbora u Srbiji, gdje su i predizborna istraživanja javnog mnijenja kao i rezultati pokazali dominaciju jedne stranke i njenog lidera od lokala do nacionalne razine, u Hrvatskoj predizborna istraživanja pokazuju kako niti jedna politička stranka ne dominira i da niti jedna politička stranka ili predizborna koalicija neće moći samostalno formirati vladu. Stoga je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio da će dati dosta vremena za pregovore oko formiranja Vlade, jer eventualni ponovljeni izbori ne bi donijeli ništa novoga.  
Također, za razliku od Srbije gdje su i kandidati s lista stranaka nacionalnih manjina morali preskočiti prirodni prag (broj glasova potrebnih za izbor jednog zastupnika), osam zastupnika nacionalnih manjina  imaju siguran ulaz u Hrvatski sabor kroz instituciju garantiranih mandata. Razlika je i u tome što državljani Hrvatske koji nemaju prebivalište u njoj biraju svoja tri zastupnika u dvanaestoj izbornoj jedinici. Naime, zastupnici u Hrvatski sabor biraju se na neposrednim izborima u dvanaest izbornih jedinica. U deset izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika, dok birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj (XI.) izbornoj jedinici, a birači pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno 8 zastupnika u posebnoj (XII.) izbornoj jedinici.
Zastupnici se u I.-XI. izbornoj jedinici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasanju, što znači da birači osim za listu mogu glasati i za određenog kandidata kojeg preferiraju na toj listi (preferirani glas).
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača, a preferirani glasovi se uvažavaju ako broj glasova za pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. 
 
Prognoze – mrtva utrka

Prema rezultatima istraživanja preferencija birača, koje je između 14. i 22. lipnja agencija Promocija plus provela za HRT (HRejting) na temelju uzorka od 6.000 ispitanika, vodi se mrtva utrka između dvije najsnažnije stranke: desne Hrvatske demokratske zajednice i lijeve Socijaldemokratske partije, odnosno koalicija oko njih. HDZ nastupa samostalno (u dvije izborne jedinice u koaliciji s Hrvatskom socijalno-liberalnom strankom) dok SDP ne nastupa pod svojim imenom već u koaliciji pod nazivom Restart. Treća politička snaga na ovim izborima je koalicija okupljena oko Miroslava Škore – Domovinski pokret, koji bi mogao biti ključni faktor u formiranju buduće vlade i u tome hoće li Hrvatsku u sljedeće četiri godine voditi stranke na desnici ili ljevici. 
Prema projekciji HRejtinga u budućem sazivu Hrvatskog sabora 125 saborskih mjesta, koja su fiksna odnosno sigurna, dijele se između Restarta (koalicije oko SDP-a) 52 i HDZ-a 51. Škorina koalicija Domovinski pokret imao bi 17 zastupnika, Most bi imao 3 sigurna, a savez na platformi Možemo! kao i koalicija oko Živog zida po jednog zastupnika.
Kako je istraživanje provedeno na kraju predkampanje i na samom početku službene kampanje, a budući da je broj neodlučnih birača velik, upravo bi posljednjih pet dana kampanje moglo presuditi kome će pripasti trenutačno 15 rubnih mandata, mandata na koje statistička pogreška ankete od 4% ima utjecaja. Kad se uzmu u obzir ta statistička pogreška i d’Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate, dolazi se do čak 35 lista koje imaju šansu uzeti rubne mandate, navodi HRejting. A kada bi 15 rubnih mandata pribrojili listama koje ih prema anketi imaju najviše šanse osvojiti, podjela 140 mandata u Hrvatskom saboru u 10 izbornih jedinica (bez XI. i XII. u kojima se biraju tri predstavnika iseljeništva i osam predstavnika nacionalnih manjina) koalicija predvođena SDP-om bi imala 60 zastupnika, HDZ-ova 54, koalicija oko Škorinog Domovinskog pokreta 18, Most 5, dva zastupnika imao bi savez na lijevoj platformi Možemo!, a jednog Živi zid.
U utorak navečer, 30. lipnja, RTL je objavio rezultate ankete provedene tjedan dana nakon HRT-ove, između 22. i 29. lipnja. Prema rezultatima ove ankete promjene simpatija birača su išle u korist HDZ-a koji je bilježio rast, Restart koalicija stagnira, a Domovinski pokret Miroslava Škore je na istim rezultatima. Platforma Možemo! osvaja tri mandata, a Škoro i Most jedan drugome oduzimaju glasove, navodi se u izvješću u kojem su objavljeni rezultati u samo četiri izborne jedinice oko Zagreba. RTL je, za razliku od HRT-a, odmah pribrojio i granične mandate u konačni rezultat u ove četiri jedinice. Tako su prema RTL-ovu istraživanju ključni akteri prilično izjednačeni, jer koalicija oko SDP-a Restart, osvaja 21, HDZ 20 mandata, Domovinski dobija sedam, Platforma oko Možemo! ima tri, Most je na četiri i koalicija oko Stranke s imenom i prezimenom dobija jedan mandat.

Dvanaesta izborna jedinica

U XI. izbornoj jedinici u kojoj svoje predstavnike biraju hrvatski državljani bez boravišta u Hrvatskoj, pa tako i pripadnici hrvatskih manjina u susjednim zemljama koji zadovoljavaju taj uvjet, svoje kandidate istaklo je jedanaest lista: 1. Autohtona – Hrvatska stranka prava, 2. MOST nezavisnih lista, 3. Možemo! – Politička platforma, Nova ljevica, Radnička fronta, Održivi razvoj Hrvatske, Zagreb je naš!, Za grad, 4. Neovisni za Hrvatsku, Hrvatska stranka prava, Generacija obnove, 5. Stranka s imenom i prezimenom, Pametno, Fokus, 6. Demokrati, Hrvatski laburisti-Stranka rada, Lista za Rijeku, Zeleni savez, 7.  Hrvatska demokratska zajednica, 8. Moja voljena Hrvatska, 9. Narodna stranka – Reformisti, Hrvatska seljačka stranka Braće Radić, 10. Neovisna lista i 11. Živi zid, Stranka Ivana Pernara, Promijenimo Hrvatsku, Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić. Kao ni prethodnih godina, tako ni ovoga puta SDP nije kandidirao svoju listu u izbornoj jedinici u kojoj bira iseljeništvo. Niti Škoro nije kandidirao svoju listu već podržava Neovisnu listu Željka Glasnovića.
J. D.