Arhiv tekstova

Da se čuje svačiji glas

»Okupili smo se oko istih političkih vrijednosti – Europska unija, demokracija, vladavina prava, integracija manjina u društveni i politički život i perspektiva za sve građane Srbije«, kazao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov na tribini političkog saveza Ujedinjena demokratska Srbija održanoj u Tavankutu 7. lipnja.
»U ovom vrlo složenom i s više izazova opterećenom trenutku u kojem se Srbija nalazi sklopili smo savez kojim hoćemo da budućnost Srbije usmjerimo bez kompromisa spram EU i kažemo da postoji vrlo snažna politički artikulirana alternativa i da možemo ponuditi rješenje koje nije samo durenje, bojkot. Hoćemo da i u Tavankutu i u Maloj Bosni, i Đurđinu i Žedniku, i svim mjestima postoje sve pretpostavke za puninu života. Ne smijemo biti zakinuti zato što živimo na selu, zato što jesmo to što jesmo i zato što nismo članovi određenih stranaka. Ne želimo da partitokracija bude na djelu, hoćemo da budemo pitani, da dajemo svoja rješenja i budemo uključeni u sve procese društvenog života«, poručio je Žigmanov. 

Rezervirana mjesta za manjine

»Političari mogu jesti vrijeme ili graditi vrijeme, a imamo samo jedan život i potrebni su nam političari koji su graditelji vremena. Ne znam bolje mjesto od Vojvodine da počnemo graditi takve političare širom Srbije. Vojvodina je stanje duha i taj duh želimo utemeljiti i u Skupštini Srbije i u političkoj kulturi, i u političkom rječniku i jeziku i da gradimo zajedničko vrijeme, da gradimo izvjesnost. Kritiziramo vlast zbog toga što pet dana pljuje EU, a šesti dan kaže ‘super je, ići ćemo u EU’, zbog regionalne suradnje koju stalno dovodi u pitanje, pet dana priča kako su Hrvati neprijatelji Srbiji, a onda šesti dan ćemo praviti zajedničke sastanke predsjednika i slično. To su jedači vremena«, kazala je Gordana Čomić. 
»Svatko ima prava da se čuje njegov glas i njegov zahtjev. Ali u politici kada treba nekog predložiti da bude nešto, onda kažu ovako: nemoj njega – mlad je, nemoj nju – žena je, zar baš mora on – manjina je. Mladi porastu i ostare, a ja cijelog vijeka ostajem žena. Moj osobni politički program je vrlo jednostavan. Hoću pola od svega, jer su žene u Srbiji pola stanovništva i hoću da se pitaju. Tako isto hoću jasno mjesto, rezervirano unaprijed za sve pripadnike manjina i samo tako može biti demokracije. Koliko god prava bila zapisana u ustavima i zakonima, ako se susretnete s institucijom u kojoj vas ljudi, koji su plaćeni iz proračuna da vam služe, diskriminiraju zato što ste žena ili manjina, onda znate kako nešto ne valja u sustavu. Dobra vijest je da se to može popraviti vrlo lako i da to možemo zajedno uraditi«, rekla je Čomić.

Nadležnosti i novci

Aleksandar Olenik iz Građanskog demokratskog foruma kazao je kako se stupanj razvitka jednog društva, među ostalim, mjeri i odnosom prema manjinama. 
»Mi se zalažemo puno godina za decentralizaciju, izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast u Vojvodini, ali možda čak i bitnije od toga je proračun, jer vi možete na papiru imati sve ali ako nemate novac da to provedete te nadležnosti vam ništa ne znače jer nemate novac da financirate ni tu ulicu, ni taj vodovod ni kanalizaciju. Način da dođete do proračuna i nadležnosti su izbori, to je artikuliranje vaših političkih volja i želja. Mi hoćemo govoriti u skupštini u vaše ime, mi hoćemo vašu političku volju pretočiti u odluke. A te odluke imaju dvije svrhe: jedno su nadležnosti, a drugo je novac od kojeg se te nadležnosti mogu provesti. Postoji jedna lažna problematika, lažno tvrđenje da se bojkotom nešto može učiniti. Bojkotom se ništa ne može učiniti. Izborni uvjeti jesu loši, ali neće se promijeniti sami od sebe. Ako se ne budemo borili, nećemo niti dobiti ništa. Na ovim izborima ne možemo pobijediti, ali možemo artikulirati političku volju i postaviti temelje za smjenu sadašnjeg režima na predsjedničkim izborima i možemo otvoriti nadu za sve nas. Da znamo tko smo, što smo, kamo idemo i koji nam je cilj. Da nema više lutanja, a naš cilj je, siguran sam da je i vaš, da poslije 200 godina lutanja konačno Srbija zauzme svoje mjesto na Zapadu i da se nakon ovih izbora više ne postavlja pitanje jesmo li na Istoku ili Zapadu.« 

Autonomijom do suštinske promjene

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak kazao je kako bi, da postoji Vojvodina s punom autonomijom, ona mogla utjecati na odluke centralnih vlasti što se tiče zakona: 
»Slobodan Milošević je ukrao vojvođanski mirovinski fond, potrošio te novce i prebacio da se mirovine isplaćuju iz proračuna. Plaćanjem mirovina iz proračuna došlo se do toga da Srbija nikako ne može doći na zelenu granu što se tiče suficita proračuna, jer stalno ima ogromnu količinu novca koji mora davati za mirovine. I zato je trebalo, kada se prodavala naftna industrija, naplatiti par milijardi eura i uložiti ih isključivo u mirovinski fond iz koga bi se isplaćivale mirovine. To bi imalo smisla. Ovako, dok ne dođemo do suštinskih promjena nema od toga ništa. I onda kažu kako je Vojvodina skupa, jer ničemu ne služi. Prvo, to nije točno. Zbog toga što ta ideja – da će se napraviti lokalne samouprave koje će imati veća ovlaštenja pa ti pokrajina ne treba, samo jednu stvar neće da vam kažu, a to je da koliko god bila lokalna samouprava s ovlaštenjima, nikad lokalna samouprava ne može utjecati na odluke državnih vlasti, a pokrajina može. To je glavna priča. Oni hoće definitivno ukinuti bilo kakvu šansu, ukidanjem Vojvodine, da se utječe na njihovo samovlašće i svevlašće u Beogradu«, poručio je Čanak.
Čanak je rekao kako ovi izbori nisu fer, niti dobro napravljeni, ali je rekao kako je bilo i gorih uvjeta u devedesetim godinama. Rekao je da i sada postoje pritisci, ali da bojkot nije rješenje. 
»O čemu govore oni koji su za bojkot: O tome da se trebamo skupiti i rušiti Vučića. Ne. Mene uopće ne interesira da srušimo Vučića. Mene interesira da živimo bolje. Ako je dio toga da srušimo Vučića, odmah. Ali da vidim što nudite bolje«.
J. D.