Arhiv tekstova

Tradicionalni skup pod nazivom »Razgovor« održao se u ponedjeljak 16. siječnja, u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici, a u organizaciji Pučke kasine 1878. Skupu su, među ostalima, nazočili generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Davor Vidiš, predsjednik HAD-a Dujo Runje, te predstavnici Crkve – vlč. Bela Stantić i vlč. Marko Forgić. 

Tema ovogodišnjeg »Razgovora« bila je školstvo na materinjem jeziku unutar hrvatske zajednice u Subotici i Bačkoj. U tom kontekstu skup je bio posvećen životu i radu svećenika Paje Kujundžića (1859. -1915.), koji se u svome djelovanju bavio istim pitanjem. 

POVIJESTNI OKVIRI: Program je otpočeo izlaganjem povjesničara Géze Vassa, direktora Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji je okupljenima pokušao približiti političke prilike vezane za život bunjevačkih Hrvata u Subotici u periodu od početka 19. stoljeća do 1902. godine.

Potom je o značaju kulturne djelatnosti Paje Kujundžića govorio vlč. dr. Marinko Stantić. On je, među ostalim, predstavio Kujundžićevu borbu za uvođenje hrvatskog jezika u škole, te pojedinosti vezane za realiziranje ovoga projekta, ističući pritom kako je ovo pitanje, u ono vrijeme, a tako i danas, zadavalo ozbiljne probleme bunjevačkim Hrvatima. 

Podsjećajući na kulturne doprinose Paje Kujundžića, Stantić je naveo i svećenikov angažman za osnivanje društva »Kolo mladeži«, (koje je 1896. godine otpočelo svoj rad s ciljem njegovanja bunjevačkih pjesama i plesova, i organiziralo manifestaciju mladeži »Veliko kolo«), pokretanje i uređivanje pučkog kalendara te djelovanje unutar Pučke kasine, u kojoj je kao član uprave širio svoje ideje i davao savjete.

ŽIVOTNA PREOKUPACIJA: O zalaganju Paje Kujundžića za uvođenje materinjeg narodnog jezika u školstvo u Subotici i Bačkoj, govorio je i mr. Lazar Ivan Krmpotić. Pokretanje pučkog kalendara i lista »Neven« s drugim učenicima biskupa Ivana Antunovića, Paju Kujundžića je, prema Krmpotićevim riječima, logično dovelo do onoga što će postati njegova životna preokupacija – pitanja jezika i školovanja na materinjem jeziku – koje, iako su onovremeni zakoni pružali takve mogućnosti, nije uspio realizirati. »Kao profesor vjeronauka u subotičkoj gimnaziji, a osobito kao vijećnik subotičkog gradskog Senata borio se je svim silama kod lokalne samouprave, ali u tome nije imao uspjeha, usprkos činjenici, da je u Gradskom senatu bunjevački živalj činio većinu«, pojasnio je Krmpotić. 

Govoreći o aktualnoj situaciji, Krmpotić je naglasio i potrebu osiguravanja materijalnih temelja za srednjoškolski centar Hrvata u Subotici i šire, poput onih kakve hrvatska zajednica ima u Bosni i Hercegovini ili Mađarskoj. Glede toga on je podsjetio i na sudbinu zadužbine biskupa Lajče Budanovića u Subotici, koju čini pet velikih zgrada i 107 jutara zemlje.

Nakon izlaganja, uslijedilo je razmatranje aktualnih pitanja školstva na hrvatskom jeziku, u kome su mogli sudjelovati svi gosti. 

U umjetničkom dijelu programa je nastupio Katedralni zbor »Albe Vidaković« pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.