Iako za subotičke atare uzgoj mrkve nije karakterističan, na sadnju te kulture opredijelio se Vinko Ivković. Kaže kako ga je na to nagnalo pozitivno iskustvo drugih povrtlara iz Subotice te je htio iz parcele od tri jutra izvući veći profit nego da je sadio uobičajene ratarske kulture poput pšenice, kukuruza...
Specifični strojevi
Vegetacijski rok konzumne mrkve koju je ovaj subotički poduzetnik sadio je kratak, ali je i pored toga proizvodnja vrlo zahtjevna.
»Uzgoj mrkve nije jednostavan posao. Prije svega, za njezinu sadnju i vađenje trebaju drugačiji strojevi nego za klasično povrtlarstvo. Sadnja je specifična jer se sadi u bankove, a za vađenje treba imati baš tzv. kombajn za mrkvu. Mi smo mrkvu posadili prošle godine u srpnju, a s obzirom na to da je njezin vegetacijski rok kratak, od 90 do 100 dana, trebali smo ju vaditi jesenas, no zbog komplikacija oko kombajna nismo. Prezimila nam je u zemlji, a izvadili smo ju nedavno – bolje bi bilo da nismo toliko čekali, ali što da radimo kad nije moglo drukčije«, navodi Ivković.
Osim specifičnih strojeva, mrkva zahtijeva i puno navodnjavanja i umjetnog gnojiva, što joj značajno podiže cijenu uzgoja.
»Bez zalijevanja mrkve nema uspjeha. Mi smo našu navodnjavali sustavom s mikronerima. Također je neophodno i prihranjivanje umjetnim gnojivom što nije jeftino, kao ni samo navodnjavanje. Skupo je i samo sjeme mrkve«, kaže Ivković.
Prva, eksperimentalna godina
Ivković mrkvu još uvijek nije prodao, jer kažu da su sada loši uvjeti na tržištu. Osim toga, navodi kako je zadovoljan iskustvom koje je stekao ovom prvom sadnjom te će s uzgojem mrkve nastaviti.
»Sada je tržište vrlo zasićeno mrkvom, tako da ju je teško prodati. S obzirom na to da nam je ovo bila prva, eksperimentalna godina, nisam puno ni očekivao od nje. Išao sam na vlastiti rizik, kako prođe – prođe. Zadovoljan sam kako je ispalo, ali daleko je to sve od maksimuma koji ova kultura može pružiti tako da ću je saditi opet na ljeto na istoj parceli«, navodi Ivković.
J. D. B.
