Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Čekajući tramvaj

Svi veći gradovi imaju tramvaj kao masovno prijevozno sredstvo, a metropole i podzemnu željeznicu – metro. Interesantno je da je osim Beograda u ostalim velikim gradovima u Srbiji ukinut gradski tramvajski prijevoz: u Novom Sadu i Nišu 1958. godine, a u Subotici 2. travnja 1974. godine. U ovim gradovima tramvaj je zamijenjen autobusima, tvrdilo se da je takav prijevoz jeftiniji. U ovim gradovima svugdje se spominje ponovno uvođenje tramvajskog prometa, jer je prije svega ekološki ispravan prijevoz, ne zagađuje zrak kao autobusi. Povod za ovu temu bile su dvije vijesti. Naime, prije početka izvanrednog stanja, početkom godine jedan visoki mađarski državni dužnosnik najavio je da će između Segedina i Subotice prometovati linija »tram-traina«, zapravo kombinacija željeznice i tramvaja; praktično međugradski tramvaj, koji će služiti za vrijeme rekonstrukcije i izgradnje brze pruge (Beograd – Budimpešta). Druga vijest je da je neki dan sveprisutan dogradonačelnik Beograda »pobjedonosno« objavio kako je usvojen (francuski) plan za dvije linije metroa, koje će se uskoro i početi graditi, a 2022. godine će krenuti i prva metro-kompozicija. Odmah sam se sjetio mog kolege s magistarskih studija u Beogradu Aleksandra Crkvenjakova koji je kasnije na RTS-u vodio jednu emisiju pod nazivom »Čekajući metro«, tako da sam od njega posudio naziv ove kolumne. Naime, u prijestolnici se odavno razmišljalo u uvođenju metroa na teritoriju grada, ali ozbiljniji potezi na ovu temu su poduzeti tek 1968. godine, kada je izrađena studija u kojoj se predlaže uvođenje tri metro linije. U Miloševićevo doba izgrađena je jedna podzemna željeznička pruga, koju su tadašnji političari reklamirali kao »budući metro glavnog grada« što je zapravo bila neistina. Jedina stanica je bila kod Vukovog spomenika i ona je zapravo podzemna stanica u beogradskom željezničkom čvoru, predana u promet 1995. godine. Nju trenutno koriste tri linije BG-vlaka. Znači, metro još nije stigao, još se čeka.

Subotički tramvaj 

Vratimo se u Suboticu. Moje djetinjstvo i mladost, kao i mnogih drugih starijih Subotičana, vezani su uz tramvaj i zato imam izvjestan sentiment prema tom šinskom prijevozu. Djed je imao pekaru u Gatu, pa sam prvo s roditeljima a kasnije samostalno išao tramvajem (vilanjom, kako su govorile djedove mušterije) do stanice Somborska kapija, a odande pješice do očevih roditelja. Druga linija koju smo koristili bila je ona do stadiona gdje me je otac redovito vodio na nogometne utakmice Spartaka, tadašnjeg prvoligaša. Treći pravac bio je naravno Palić – Ženski i Muški štrand i Veslački klub, jer mi se otac u mladosti bavio veslanjem. Budući da sam od devete godine aktivno trenirao plivanje, zimi smo u Fekete kupatilu imali treninge, a ljeti na Muškom štrandu, te sam onda već samostalno koristio ljetni tramvaj. Električni tramvaj u našem gradu krenuo je 1897. godine, nakon izgradnje elektrane na Palićkom putu (danas je od elektrane napravljena Toplana i tu je zgrada Elektrodistribucije). Tu je bila i remiza, noćno skladište za tramvaje. Kad sam bio mali, roditelji su mi govorili: »Vidiš, tu spavaju tramvaji«. O dugotrajnosti tramvajskih vozila u odnosu na autobuse svjedočilo je i to da su u redovitoj uporabi bila tramvajska kola još iz doba kada je grad bio slobodni kraljevski grad, jer je na kotačima pisalo: »Szabadka szab. kir. Város«, što znači da su vozila bila izrađena prije 1914. godine. Prednost tramvaja je i to da po potrebi, ako je gužva, može vrlo lako proširiti tri puta svoje kapacitete kačenjem dodatnih vozila, a potreban je samo jedan vozač. Tramvaj je službeno ukinut 1974. godine, kada su tadašnji »mudri« rukovoditelji donijeli, po njima, »jednu vrlo lukavu« odluku: provlačenjem autoceste kroz grad željelo se »državnim parama« riješiti problem prometa i neizgrađenih kolovoza u samom gradu. Usprkos važećem Generalnom urbanističkom planu (GUP 63) ekološka katastrofa Palićkog jezera (1974.) također je pridonijela mišljenju da je tramvaj nepotreban i nerentabilan, jer neće imati dovoljno putnika, budući da je tramvaj bio glavni prijevoz s cijelog teritorija grada do jezera. Interesantno je da »prometna studija«, izrađena za potrebe revizije GUP 63, predlaže ponovno uvođenje kružnog tramvajskog prometa. Studiju je radio Saobraćajni fakultet u Beogradu. Možda ih je inspirirao beogradski »krug dvojke«. 

»Krug dvojke«

U glavnom gradu naše domovine postoji jedna kružna tramvajska linija broj 2 koja praktično obuhvaća cijeli stari centar grada, a stanovati u tom krugu smatra se vrlo otmenim. Neki pak kritičari ovaj su tramvaj nazvali »Hotel Dvojka«, jer zimi beskućnici upotrebljavaju ovu liniju kako bi se malo ugrijali i odspavali jer linija vozi neprekidno u krug. Čitao sam da se organizira i turistička vožnja ovim tramvajem s pravim turističkim vodičima koji putnicima objašnjavaju znamenitije zgrade, dijelove grada kroz koje prolazi ova linija. Sigurno ne spominju našu omiljenu kavanu Domovina, koja se nalazila preko puta Tehničkog fakulteta i morali smo prelaziti tramvajske tračnice »dvojke« kako bismo do nje stigli. Sve u svemu, ponovo ćemo suvremeno putovati: metroom, »tram-trenom«, brzom željeznicom. Samo treba iščekati!

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay