Arhiv tekstova

Izbori kao nikada prije

Eskalacija napetosti, tenzija i podjela – tako se manje-više u medijima opisuje stanje u društvu nakon ukidanja izvanrednog stanja zbog pandemije izazvane virusom covid-19 i nastavljanja izborne kampanje za raspisane pa prekinute izbore u Srbiji. Izbori na svim nivoima, zakazani za 26. travnja, su raspisani 4. ožujka, neposredno prije izbijanja epidemije, u ozračju višemjesečnih prosvjeda, bojkota rada Narodne skupštine i najavljenih bojkota izbora od dijela oporbe zbog nezadovoljstva izbornim uvjetima, prije svega stanjem u medijima. 
Sve izborne radnje su prekinute 16. ožujka, nakon uvođenja izvanrednog stanja zbog epidemije koronavirusom. Kada je državni vrh na temelju stručnih ocjena procijenio da epidemija jenjava, 4. svibnja je održan sastanak s predstavnicima stranaka i koalicija koje sudjeluju na izborima te je donesena odluka da izbori budu održani 21. lipnja. Izvanredno stanje je ukinuto 6. svibnja, a izborna administracija je nastavila izborne radnje 11. svibnja. Prije toga su već politički akteri, stranke i njihove pristalice nastavile tamo gdje su stale prije epidemije i, u Beogradu prije svega, je čitav niz političkih performansa, akcija i kontraakcija, štrajka glađu članova oporbenih ali i vladajuće stranke, prosvjeda i kontraprosvjeda obilježio »povratak u normalu«. 

Faze kampanje i mediji

U prvom dijelu kampanje (od 4. ožujka do 15. ožujka) prema analizi CESID-a, a na temelju monitoringa radio i televizijskih emitera »na svim emiterima koji posjeduju nacionalnu frekvenciju predstavnici proglašenih izbornih lista predstavnika vlasti su bili najzastupljeniji (na RTV 2 je bio najzastupljeniji SVM, a na ostalim emiterima s nacionalnom frekvencijom lista Aleksandar Vučić – Za našu decu). Na televizijama Nova S i N1 najzastupljenija je bila lista Ujedinjena demokratska Srbija. Pri tome, navodi CESID, u Analizi izbornog procesa pod nazivom »Izbori kakve (još) ne poznajemo«, ovakvi nalazi ukazuju »na postojanje neravnopravnosti izbornih sudionika oličeno kroz medijsku pristrasnost vladajućoj stranci, pri čemu u ovo vrijeme nije ni uračunato pojavljivanje političara u ulozi javnih funkcionera«. Da je i to vrijeme uključeno nalazi bi bili višestruko lošiji, navodi CESID. 
Za vrijeme izvanrednog stanja, covid-19 je bio centralna tema, što je bilo i očekivano, ali kako navodi CESID, nakon prvih tjedana velike zabrinutosti i dominacije tema usmjerenih na zdravstvo i sigurnost građana, s prvim naznakama držanja kontrole nad situacijom vrlo teško su se mogle razlikovati stranačke od državnih aktivnosti kod SNS-a i Aleksandra Vučića dok se oporba usmjerila na kritike usvojenih mjera (posebno ograničavanja kretanja starijih) kao i ekonomskih mjera pomoći privredi i građanima. I u ovom razdoblju »izvan kampanje« na događajima koji nisu u vezi s izborima korišteni su stranački slogani i političke poruke, uz indirektno promoviranje SNS-a i njenog programa. »Iako formalno-pravno promatrano u slučaju izvanrednog stanja ne možemo govoriti o izbornoj kampanji, čini se da se nastavlja zamagljivanje, odnosno nedovoljno jasna razdvojenost pozicija s kojih se kandidati ili nositelji lista obraćaju javnosti«, navodi se u CESID-ovoj analizi.
Nastavak kampanje će i dalje biti obilježen izrazitom tenzijom, polarizacijom političke scene i emotivnim narativom, ocijenio je CESID.

Nastavak kampanje

Izborna kampanja se dakle nastavlja i do 19. svibnja proglašeno je ukupno deset lista (prvih devet je proglašeno prije uvođenja izvanrednog stanja). Među tih deset lista nalazi se i pet stranaka nacionalnih manjina od kojih dvije imaju utvrđen položaj stranke ili koalicije stranaka nacionalnih manjina – lista Saveza vojvođanskih Mađara i koalicija Stranke bošnjačke manjine Muamera Zukorlića i Demokratske partije Makedonaca. Političke stranke hrvatske, crnogorske i rumunjske manjine bore se za svoje zastupnike na listi Ujedinjena demokratska Srbija. 
Ali, ne pridonosi samo pandemija da ovi izbori zaista ne liče niti na jedne prije. Ne samo da su izborne radnje prekinute pa nastavljene već se nastavljaju kada epidemija službeno još nije okončana što ograničava mogućnost nastupa i javnih okupljanja, a kako se najavljuje i na izbore će se ići s maskama i s vlastitim kemijskim olovkama. 
Zbog epidemije i zaštite zdravlja građana u nastavku predizbornih aktivnosti je omogućeno i da u svim gradovima i općinama potpise birača koji podržavaju izborne liste osim javnih bilježnika mogu ovjeravati i gradske, odnosno općinske uprave.
DSHV je nastavio s prikupljanjem potpisa i kako kaže predsjednik ove stranke Tomislav Žigmanov prikupljanje potpisa se odvija »prema uputama koje je propisala Republička izborna komisija! Dakle, uz pridržavanja svih elemenata socijalne distance, uz obavezno nošenje maski, koje je i DSHV osigurao, građana koji pristupaju potpisivanju izjava podrške te mjera dezinficiranja prostora i ruku. Uključili smo i resurse matičara u seoskim naseljima, stranačka infrastruktura osigurava obavještavanja članstva i simpatizera, a Mladež DSHV-a je angažirana na pripremi i obradi ovjerenih izjava podrške. Riječju, odgovorno i posvećeno smo pristupili ovim poslovima«.
            
Bez neposredne komunikacije s biračima

CESID je pozvao sve izborne sudionike na odgovornost i spuštanje tenzija, kao i na striktno poštovanje mjera koje su predložili epidemiolozi. Također je pozvao sve nadležne institucije da budu proaktivni u kampanji i ne dozvole kršenje zakona, a medije je pozvao da otvore prostor za različita mišljenja, posebno sada kada izborni sudionici neće moći imati izravnu komunikaciju s biračima.
Na pitanje kako ocjenjuje mogućnosti za predizbornu kampanju u novim uvjetima (ograničenja zbog epidemije) predsjednik DSHV-a kaže: 
»Nismo, naravno, sretni što će jedan broj klasičnih predizbornih aktivnosti, kao što su masovni javni skupovi, ovoga puta izostati. Također, i aktivnosti glede motiviranja građana putem neposredne komunikacije imat će drugačije oblike. U javno-mnijenskom djelovanju, ne samo zbog nenaklonjenosti javnosti Hrvatima već i zbog nedostupnosti većini medija koji su pod utjecajem vladajuće partije, morat ćemo naći načina kako iskomunicirati naše predizborne programe. Naravno, sve ćemo činiti u sinergijskom djelovanju s našim koalicijskim partnerima.«
DSHV će, osim na republičkoj i pokrajinskoj razini, sudjelovati i na lokalnim izborima. 
»Do sada su naši kandidati na listama za Zrenjanin, Pančevo, Nova Crnja, Novi Sad, Beočin, Bač i Subotica. Radimo na tome da predamo listu i u Somboru, Apatinu i Staroj Pazovi...«, kaže Žigmanov.
 
Predviđanja i prognoze

I dok se u dijelu medija govori o podjelama kao dominantom obilježju predizbornog stanja, kako između vlasti i oporbe, tako i o onima unutar oporbe – bloka koji je za bojkot i onih koji izlaze na izbore, istraživanja javnog mnijenja govore da je u društvu u velikoj mjeri izražena homogenizacija oko vladajućih stranaka (prije svega oko SNS-a i njenog predsjednika i predsjednika države) i s druge strane određena »zbunjenost« građana oko oporbenih stranaka i koalicija. 
Za RTV Pančevo prof. dr. sc. Srđan Bogosavljević iz Ipsos Strategic Marketinga je rekao kako su u predviđanju izbornih rezultata najvažniji sintetički pokazatelji percepcije u kom pravcu zemlja ide, odnosno odgovori građana ispitanika na pitanja: očekujete li da će biti bolje ili lošije i kako ocjenjujete glavne lidere. Ovi pokazatelji, kaže Bogosavljević, govore o tome »hoće li biti izbori promjena ili izbori kontinuiteta ili stvarno neizvjesni izbori. Ti pokazatelji sada govore kako većina ljudi misli da Srbija ide u dobrom pravcu, povećava se broj ljudi koji očekuju da će im biti bolje i ocjene Aleksandra Vučića kao glavnog lidera su odlične. Ovo nisu izbori promjena«.
S druge strane, kazao je Bogosavljević, vrlo je teško »uhvatiti« kako stoje oporbeni lideri i stranke, jer se još ne znaju liste, a ono što je jasno to je da SNS stoji odlično, da SPS stoji tamo gdje je uglavnom očekivano i da i jedna i druga stranka imaju priličnu lojalnost svojih glasača i velike postotke, dok ostale stranke imaju vrlo malu lojalnost birača i premda postoji relativno velik rezervoar glasova za oporbene stranke ljudi su zbunjeni i oni koji »ne vole Vučića« još uvijek traže za koga će glasati.
J. D.