Arhiv tekstova

NA­ROD­NJAČKA LUD­NI­CA

 

Mediji nas ustrajno zapljuskuju vijesticama o tome tko se od naše »zlatne mladeži«, od naše društvene kreme, došao »opustiti uz narodnjake«. Gotovo da je postala stvar društvenog prestiža pojaviti se u nekome od narodnjačkih klubova. Narodnjaci su već odavna in. Ono što se nekad preziralo, što je vrijednosno bilo niže nego šlagerska »kuruza«, dobilo je status kakav je nekoć imalo samo u hrvatskim zabitima. Ta je muzička agresija danas, čini se, jednako velika kao i prije rata. Kao da je neka dublja i primitivnija potreba za njom ratom tek bila potisnuta. Sada je sve obnovljeno na još strastveniji način. I ne samo u Zagrebu. U njemu je to najvidljivije pa stoga možda i najodioznije. 

Ali, da se bilo gdje u Hrvatskoj pojave Lepa Brena ili Arkanova udovica Ceca, dvorane bi bile krcate, a u njima sigurno prava ludnica. Naši ljudi očito vole narodnjake, delirij koji nude, dert koji oni šire i stanja »sužene svijesti« koje oni pobuđuju. Opuštanje »uz cajke« i razbijanje čaša već su postali i hrvatskim »kulturnim obrascem«. Sada se taj »kulturni obrazac« i proširio, pa je uz »dugmetaru« pištolj postao najvažnijim glazbalom zagrebačkih narodnjačkih »ludnica«. Milan Jajčinović, komentator, Večernji list, 14. siječnja

AV­NO­JEV­SKE KVO­TE

 

Da bismo sa sigurnošću mogli govoriti o brojkama, analizirali smo statističke podatke o stanovništvu i to po mjestima. Imali smo popis stanovništva iz 1921, 1931, 1948. i 1953. godine. Vojvodina je područje na kojem su se odigravale velike migracije u istraživanom razdoblju. Tijekom rata između četrdeset i pedeset tisuća Mađara je dovedeno iz Mađarske i naseljeno. Zato je toliki broj Srba bio protjeran. Onda je u Vojvodinu 1945.-46. dovedeno točno onoliko kolonista koliko je Nijemaca protjerano. Riječ je o 220 do 250 tisuća ljudi, prema onome što smo do sada utvrdili. Njemačke su kuće podijeljene po kvoti koju je još 1943. odredio AVNOJ – iz koje republike, koje nacije, odakle, gdje tko treba doći. Dragoljub Živković, predsjednik Anketnog odbora za utvrđivanje istine o stradanju stanovnika Vojvodine, Danas, 14. siječnja

PO­LI­TIČKA ŽABO­KREČINA

 

Ja politiku ne personaliziram, ali interesantno je da su sva tri premijera Srbije od 5. listopada povlačili poteze koji su išli u korist moje štete. To je uradio Đinđić, pa Živković koji je pravio dogovor s Ugljaninovim zastupnicima, pa je to sada uradio i Koštunica. Ali to je dio političke igre. Postao sam imun na takve političke poteze. Davno sam digao ruke od toga da očekujemo kako će biti uvaženi politički principi i korektnost. Još je ovo politička žabokrečina i trebat će vremena da se ona očisti. Rasim Ljajić, Politika, 15. siječnja

PO­PRIŠTA S CAJ­KA­MA

 

Ćirilica je ponovno »in«, na »ćirilicu« idu brojni, a jedina loša nus-pojava za obožavatelje ovog glazbenog stila je da s njim ide i moguća povećana razina olova u zraku i u krvi. U petnaestak dana tri su mjesta s cajkama bila krvavo poprište obračuna, koji u takvom pijanom okruženju izbijaju zbog notornih gluposti, poput uvreda na račun nečije djevojke. Jest da su Grci Troju sravnali zbog jedne žene, ali normalan bi čovjek pomislio da je prošlo vrijeme u kojem su se dva viteza, ili u našem okviru dva »tukana«, dvobojem borila oko jedne žene. Danko Radaljac, Novi list, 15. siječnja

HR­VAT­SKI NAJ­BR­KO­VI

 

U anketi su sudjelovali – Mia Begović, Arijana Čulina, Željka Fattorini, Nives Ivanković, Ljubomir Kerekeš, Robert Knjaz, Boris Novković, Dalibor Matanić, Boris Mirković, Jasmin Stavros, Boris Svrtan, Maja Šuput. 

Svi su zaključili da je prvoplasiranu petericu, posebno prvu dvojicu među kojima se tukla najljuća bitka, definitivno nemoguće i zamisliti bez brkova. Večernji list, 11. siječnja

DVI­JE LI­JE­PE RI­JEČI

 

Za mene igranje predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Uvijek mi je bilo draže nekog dobro »izvaljati« nego poslati loptu u mrežu. Još mi je u sjećanju kad sam pred 100.000 ljudi dvaput kroz noge gurnuo jednom našem igraču… Neću mu reći ime, ali htio sam mu pokloniti tu loptu. Za takvo guštanje i ja ću platiti. Ja sam dečko koji će sutra biti spreman otići i u Savski Marof. S tim nemam problema… Za mene igranje predstavlja neopisivo zadovoljstvo, a s jednakim ću žarom priskočiti u pomoć i nekom klubu. Dovoljne su dvije lijepe riječi… Robert Prosinečki, Jutarnji. hr, 15. siječnja

ŽIRI­NOV­SKI PTI­CA­MA OB­JA­VIO RAT 

 

U ruskom su parlamentu danas izgovorene riječi od kojih se mnogima dizala kosa na glavi. Radikalni zastupnik Vladimir Žirinovski, naime, predložio je objavljivanje rata svim pticama. Izjavio je kako treba naoružati sve ruske muškarce koji će ubijati ptice u letu, kada se na proljeće budu vraćale s juga. Za njega je to najbolji način borbe protiv epidemije ptičje gripe.

»Vlada mora spriječiti pticama prelet. Neka ostanu na jugu. Treba pozvati sve muškarce iz cijele Rusije«, grmio je Žirinovski.

Ptičju gripu ruski je zastupnik označio kao uzrok najnovije metode ratovanja. »Ne šalim se! To je rat, kada nevine ptice prelete preko neke zemlje, a ona potom ostane bez zaliha hrane i ljudi umiru«, kazao je Žirinovski. Ptice su prema njemu okupirale sedamdesetmilijunsku Tursku za samo tri dana. »Na proljeće će krenuti preko Crnog mora i doći k nama«, završio je zastupnik. Jutarnji. hr, 11. siječnja

OD­LUČIO ŽIVJE­TI 100 GO­DI­NA

 

Već dugo znam da roda ne nosi djecu. Reći ću ovako: dijete nismo planirali, ali smo znali da nam može doći. Ako odlučite živjeti sto godina, onda ste odigrali tek prvo poluvrijeme. A ja sam odlučio, i to već odavno, živjeti toliko. Imam, vjerujem, i realne šanse za to. Moj je otac, hvala Bogu, doživio već 83. godinu, a pun je kondicije. Kad hodamo po stubama, uspušem se više od njega. Kad spominjemo moje godine, mislim da mi ranije čak i nije bilo vrijeme za dijete. Ne mora sve sazrijevati onda kad se to očekuje, a bojim se da je mnogo toga što se smatra zrelim – nezrelo. Vlado Kalember (52), pjevač, Gloria, 6. siječnja

LIST ZA SU­PER­BO­GA­TE

 

Kako izbjeći otmicu, gdje kupiti dobar vinograd i koje opasnosti vrebaju iz braka neke su od tema ekskluzivnog magazina Spear’s Wealth Management Survey, namijenjenog klijenteli »težoj« od pet milijuna funti. 

Tko će dobivati »bogataški časopis« odlučila je posebna komisija, a sastavljena je lista s 2.000 odabranih superbogataša. Među sretnicima, koji će u svojim poštanskim sandučićima pronaći besplatnu godišnju pretplatu na de luxe magazin, su poslovni ljudi, tajkuni, pa i pjevačice. Tako će o temama SWMS-a moći raspravljati Roman Abramovič, vlasnik nogometnog kluba Chelsea, ruski tajkun Boris Berezovski, biznismen Sir Alan Sugar, Aga Khan, spisateljica J. K. Rowling i bivša Spice Girl Emma Bunton. 

»Superbogatašima govorimo njihovim jezikom. Iako ciljamo na ljude koji posjeduju najmanje pet milijuna funti, većina će ih imati, manje-više, deset milijuna funti«, objašnjava glavni urednik William Cash. Superbogati se ipak najviše boje braka. Stoga ih je uredništvo počastilo s čak tri članka o opasnostima koje vrebaju. »Neromantična je istina da je superbogatima sigurnije ne ženiti se«, savjetuje pravnica Sandra Davis. SWMS neće biti na kioscima, a uvjet za pretplatu bit će bogatstvo. Jutarnji. hr

BU­DI­MO ISKRE­NI…

 

Ljudi su, naprosto, ljubomorni na tuđu sreću, a malo je onih koji se znaju radovati zbog drugih. Kad sam ugledala Mihaela, shvatila sam da godine nisu važne, jer duša ionako ne stari. Oborio me svojim izgledom, a potom i pristupom kad mi je samouvjereno rekao: »Bit ćeš moja«. Uz Mihaela shvatila sam koja je prednost veza s mlađim muškarcima: oni su poletni, puni entuzijazma i pozitivne energije. Budimo realni, da mogu birati, uvijek bih radije bila s mladim i zgodnim frajerom koji me voli, nego grlila frustriranu hrpu sala s gomilom problema i bez osjećaja za mene. Snježana Mehun, vlasnica marketinško-modne agencije, Gloria, 13. siječnja

U TREN­DU

 

Svatko ima svoju kućicu i svoju slobodicu, pa veza ima sve preduvjete za uspjeh. A što se tiče razlike u godinama, mogu samo reći da sam u skladu sa svjetskim trendom: imam mlađeg komada. Meri Trošelj, Gloria, 13. siječnja