Arhiv tekstova

Glazba je oduvijek bila i ostala industrija. Sve se vrti oko novca, pa tako i danas najpopularniji žanrovi, koji se uglavnom temelje na unaprijed obrađenim i namještenim zvucima na računalima skupih studija – u biti tu uopće nema glazbenih elemenata, osim glasa, naravno. Dok se dobri stari rock, pop, pop-rock, etno i jazz trude opstati među mladima, mjesto im polako zauzimaju underground rap ritmovi stvarani pomoću miksete, dva gramofona, mikrofona i kolekcije ploča. Dotaknimo se prave elektronske glazbe i novopečenih techno ljubitelja, gdje za ludi tulum trebamo dj-eve sa za pamtiti teškim imenima, velike dvorane, po mogućnosti atomska skloništa ili sajmišta, nekoliko skenera i video projekcije koje se vrte na glavnom techno stejdžu, te par jakih reflektora. Pokraj ovih žanrova danas sve većeg maha ipak uzima narodna glazba nazvana turbo-folk pravcem.

(PRED)NOVOGODIŠNJI TULUMI: Vrijeme slavlja i novogodišnjih tuluma na žalost mladih u Hrvatskoj je upravo prošlo. U Zagrebu su bile održavane intenzivne pripreme za blagdansko raspoloženje održavanjem mnogobrojnih koncerata cijelog prosinca. Svatko je imao za posjetiti neki glazbeni događaj po vlastitom ukusu. U prosincu prvi po redu održao se humanitarni koncert u  povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, zatim Zimski reggae festival gdje su, između ostalog, nastupili dečki iz Bass Culture Soundsystema, Edo Maajka i I-Shen Rockers. Slijedili su veliki koncerti poput nastupa Severine i Crvene jabuke, zatim Parnog valjka, Magazina, Škore, Olivera Dragojevića i mnogih drugih. Ne smijemo zaboraviti ni veličanstveni humanitarni koncert za Referentni centar za dijabetes u trudnoći, koji se održao 19. prosinca na Trgu bana Jelačića, gdje su nastupile najpoznatije hrvatske glazbene zvijezde. Dobra glazba mogla se čuti i na dočeku Nove 2006. godine na Trgu bana Jelačića, gdje se, između ostalih nastupa, održao i oproštajni koncert Parnog valjka.

GLAZBENA GODINA: Na pragu još jedne ekskluzivne glazbene sezone, u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb, od brojnih svjetskih glazbenih uglednika prvi put će u povijesti Hrvatsku posjetiti i Bečka filharmonija i Bečka državna opera. Što se zabavne glazbe tiče među prvima ove godine bio je koncert 5. siječnja povodom održavanja utrke Svjetskog kupa u alpskom skijanju. Hrvatska omladina, osim raznolikog izbora koji može propratiti uglavnom u Zagrebu, ima na raspolaganju i dobro organizirane agencije, koje ih vode na velike inozemne koncerte. Ove godine mogu se posjetiti nastupi skupina: Oasis & Stereophonics, Him & The Rasmus, Deep Purple & Alice Cooper, Metalmania, Die Krupps, Cris Rea, Toto, The Darkness, Fear Factory, Manowar, Rhapsody, Holy Hell, Monster Magnet, Eros Ramazzotti, King Diamond, Bon Jovi, Santana, Rock im Park, Eric Clapton, Robbie Williams. Ukoliko se sve bude odvijalo po planu i Hrvatska će se moći pohvaliti koncertom The Rolling Stonesa, koji bi se trebao održati 6. lipnja.

HRVATSKA DEPRESIJA: Mnogi bi se željeli boriti protiv prevelike količine primitivizma u Hrvatskoj. No, je li to jedini problem hrvatske glazbe? Publika ima najveći utjecaj na to što će opstati na sceni. Tako je otkazan i koncert Lennyja Kravitza i Metallice – jer nije prodano dovoljno karata. Razlog je nezaobilazni faktor od 360 kuna za kartu na koncertu. U svakom slučaju, život ide dalje. Po procjeni mladih najviše uspijevaju nastupi Ede Maajke i Miroslava Škore, dok se na drugim nastupima može vidjeti publika gdje svatko nakon pjesme čeka da netko drugi prvi zaplješče. Izgleda da narod radije troši novac na dobro napijanje ili sve više na opojna sredstva i sluša glazbu doma, u miru svoje sobe. Poneki komentiraju da Hrvati, koji razumiju i vole glazbu u prosjeku puno više od većine naroda, stvaraju dojam hladne i snobovske okoline za glazbene događaje. Najnovijim istraživanjem dokazano je da manje od 10 posto ljudi sluša pretežito našu domaću glazbu. Nije za čuditi se, na hrvatskoj televiziji samo je jedna emisija u kojoj se pušta hrvatska glazba. Depresija hrvatske publike je očito zarazila i obeshrabrene izvođače i ljude koji trebaju napraviti promjenu. Ali, ne zaboravimo – nakon svake kiše dolazi sunce!