Arhiv tekstova

Dan nakon posjeta premijeru Vojislavu Koštunici, u sjedištu DSHV-a u Subotici održana je konferencija za novinare, na kojoj su govorili predsjednik i potprijedsjednik Petar Kuntić i Martin Bačić.

IZBORNI CENZUS: »Mi predlažemo da se nađe neko rješenje slično onome koje postoji u Hrvatskome saboru«, rekao je Petar Kuntić na konferenciji za tisak. »Tu najprije mislim na neposrednu zastupljenost manjina. Tako i izgleda sadržaj našega prijedloga koji smo uputili Republičkoj izbornoj komisiji.« 

U povodu ovog pitanja navodi se sadržaj članka 9. Sporazuma o zaštiti manjina kojega su potpisali predstavnici Srbije i Crne Gore i Hrvatske, a koji glasi: »Osigurati zastupljenost manjinama u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj, republičkoj i na razini državne zajednice SiCG«. 

Nezadovoljstvo koje su predstavnici DSHV-a uputili premijeru Vojislavu Koštunici odnosilo se i na problematiku predizborne liste koja mora sadržati deset tisuća potpisa pokraj ostvarenog prirodnog praga. »To je teško za prikupiti i velikim strankama, a kamoli strankama nacionalnih manjina«, rekao je Kuntić. »Premijer Koštunica je naglasio kako će vjerojatno doći do izmjene izbornog zakona, te da će se predizborna lista potpisa svesti na razumnu mjeru. Premijer smatra kako Hrvati trebaju imati zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ali se ovaj put nije precizirao način njegova ostvarivanja.

BUNJEVAČKO PITANJE: Premijer Republike Srbije svake godine, dva do tri puta, razgovara s predstavnicima nacionalnih manjina, te su predstavnici hrvatske zajednice koji su bili nazočni na sastanku stekli dojam da je Koštunica vrlo dobro upoznat s aktualnom situacijom u svezi s bunjevačkom nacijom. 

»Naš je stav jasan od početka«, kaže Kuntić. »Kao odgovor Vojislava Koštunice poslije duže rasprave na tu temu bio je prijedlog da se pitanje Bunjevaca spusti na znanstvenu razinu, kako bi se čuo glas znanosti. Istaknuo je također kako trebamo otpočeti razgovore s predstavnicima bunjevačke opcije«. 

JAVNE INSTITUCIJE: Zaključak mnogobrojnih razgovora u protekle dvije godine, koji su se vodili na relaciji Beograd-Zagreb, je da Hrvati u Vojvodini kao vrlo lojalni stanovnici Republike Srbije žele potpunu integraciju u politički i gospodarski život Republike Srbije. Po riječima predsjednika DSHV-a Petra Kuntića, relacija treba postojati u dva smjera, jedan je ispunjavanje građanskih obveza manjinskog naroda prema domicilnoj državi, a drugi smjer je da država mora odgovoriti pripadnicima manjinskog naroda u svezi s nerazmjernom zastupljenošću Hrvata u javnim službama. Tu se prije svega misli na uključivanje pripadnika manjina u djelovanje ponajprije sudstva, policije i carine, a potom i u školama, te ostalim javnim instutucijama u Subotici, Somboru i u desetinama sela gdje živi znatniji broj hrvatskog stanovništva. Kao rješenje ovog pitanja proistekao je dogovor oko izrade elaborata s konkretnim podacima o svim institucijama gdje se smatra da je narušena ravnoteža. Po pripremljenom elaboratu uslijedit će novi posjet Vladi Republike Srbije kako bi se obišla sva resorna ministarstva te ispravile sve neravnoteže. 

Premijer Koštunica je podržao ideju obnavljanja rodne kuća bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, međutim za taj projekt potrebna su velika financijska ulaganja, te je očigledno da na tomu moraju zajedno raditi i Srbija i Hrvatska. Po riječima dopredsjednika DSHV-a Martina Bačića, kuća je u ruiniranom stanju, a tamo žive i stanari od kojih stanove treba otkupiti. Na sastanku s Koštunicom konstatiralo se da ta kuća treba pripasti hrvatskoj zajednici u Vojvodini i kako bi se trebala privesti namjeni kao Hrvatski dom.