Arhiv tekstova

Mi­to

Viceguverner NBS-a Dejan Simić uhićen je zbog sumnje da je primio mito od 100.000 eura. MUP Srbije je priopćio kako je Simiću određen jednomjesečni pritvor. U svezi s ovim slučajem uhićen je i ravnatelj SPS-a Vladan Zagrađanin. Prema saznanjima B92 u pitanju je mito koji je nudila TBI grupa, dioničar Kreditno eksportne banke iz Beograda, kojoj je Narodna banka Srbije veljače 2005. godine zabranila rad. 

 

Raz­ot­kri­va­nje

Premijer Ivo Sanader predložio je predsjedniku Stjepanu Mesiću da se od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju zatraži skidanje oznake tajnosti s njegovog svjedočenja tako da to svjedočenje bude i službeno dostupno hrvatskoj javnosti, što je predsjednik Mesić i prihvatio.

 

Ne­do­volj­no

Australska policija ne može uhititi bivšeg zapovjednika srpskih paravojnih snaga Dragana Vasiljkovića samo na temelju međunarodne tjeralice koju je protiv njega raspisala Hrvatska pod sumnjom da je početkom 90-ih godina počinio ratne zločine u Hrvatskoj, javila je američka agencija AP pozivajući se na australske izvore.

Glasnogovornik australskog ministra pravosuđa Brad Burke kazao je kako bi Hrvatska morala podnijeti formalni zahtjev za izručenjem i pružiti dokaze o počinjenim zločinima kako bi se Vasiljkovića uhitilo i izvelo pred australski sud koji bi odlučio o izručenju.

 

Vo­lja

Glasnogovornica Tribunala Florance Artman je rekla kako se Ratko Mladić nalazi u objektima vojne obavještajne službe i kako se može dovesti u Haag za 48 sati. »Ratka Mladića nikada nisu ni pokušavali uhititi. Kada se u srpskoj javnosti govori o njegovom uhićenju, službe ga samo pozovu na čaj. Mladić se može dovesti u Haag za 48 sati. Ali za to ne postoji politička volja i državni organi ne rade ništa po tom pitanju«, rekla je glasnogovornica Tribunala Florance Artman za Blic. »Mladić je u Srbiji! Sve naše informacije upućuju na to. I on se ne krije u šumi, već u objektima pod zaštitom dijela vojne obavještajne službe«, dodala je Artmanova.

Ceh

Odlazak Kosova je cijena računa vladavine Slobodana Miloševića koji demokratska Srbija mora platiti, rekla je Doris Pack. »Znam kako je Srbima – mi smo u Njemačkoj morali skupo platiti zlodjela koja su vršena u naše ime, tako se i Srbi moraju suočiti s onim što je Milošević radio u njihovo ime«, rekla je šefica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu i BiH Doris Pack u intervjuu Novostima.

»Shvaćamo da su Srbi dezorijentirani poslije desetogodišnjeg ponavljanja Miloševićevih tribuna da su Srbi najveći i najbolji i da su zato svi protiv njih. Zato političari moraju dobro zasukati rukave i napraviti od Srbije zemlju za primjer, ovakvu kakva jest, bez Kosova i vjerojatno Crne Gore. Srbija bi više pozornosti trebala usmjeriti ka natalitetu nego izgubljenim teritorijima.«

Kri­vo­tvo­re­nje

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak kaže kako je pismo koje je, navodno, patrijarh Pavle poslao Bojanu Pajtiću »najobičnije krivotvorenje poslano iz SPC«. Čanak je rekao kako ima informacije da patrijarh Pavle nikada nije »ni čuo, ni vidio« to pismo kao i da je njegov potpis, na dopisu koji je stigao u pokrajinsku vladu, krivotvoren. On je najavio podnošenje kaznene prijave protiv NN lica zbog krivotvorenja. U pismu koje je patrijarh Pavle uputio Pajtiću, a koje je objavljeno na sajtu SPC-a, zatraženo je da Pajtić poduzme mjere koje će onemogućiti fizičke napade na SPC, njene hramove, svećenstvo i vjernike u Vojvodini.

 

@ur­ka

Neonacistička organizacija »Krv i čast« planira u Kragujevcu održati koncert obilježavajući 10 godina djelovanja u Srbiji. Na internet-sajtu ove organizacije objavljeno je kako se planira organiziranje velikog koncerta na kojemu će se okupiti do sada najveći broj pripadnika te organizacije iz zemlje i inozemstva. Također se navodi kako će na koncertu, za koji se ne navodi mjesto održavanja, svirati više skupina iz Srbi

Ne­na­dležni

Bojan Pajtić kaže kako su pravi sugovornici za raspravu o napadima na vjernike i objekte SPC u Vojvodini MUP i SPC, a ne on. Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine je za Građanski list rekao kako se osjeća kao netko tko je ni kriv ni dužan uvučen u tu raspravu. »Zaista nema razloga da pokrajinska vlada na bilo koji način u tim razgovorim arbitrira, osim, naravno, što zaista želimo da napadi na crkve i vjernike svih vjerskih zajednica postanu prošlost i da se nikada ne ponove«, rekao je Pajtić.

 

Plat­for­ma

Albanci s juga Srbije traže decentralizaciju vlasti, specijalne odnose s Kosovom, te osnivanje pogranične multietničke policije. Ta policija bi bila sastavljena od lokalnog stanovništva, a srpska vojska i policija trebaju se povući, dio je političke platforme koju su usvojili politički predstavnici Albanaca na sastanku u Preševu. Prihvaćeno je nekoliko amandmana na tekst Platforme, ali nije prošao prijedlog jednog od vijećnika da naziv Preševska dolina bude preinačen u Istočno Kosovo. 

Ob­ljet­ni­ca

Hrvatska slavi 14. obljetnicu međunarodnog priznanja. Prije 14 godina, 15. siječnja 1992., u jeku žestokog rata, Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije. Priznanju zemalja Europske unije isti su se dan pridružile i Austrija, Bugarska, Kanada, Madžarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman 15. siječnja 1992. označio je danom »koji će zlatnim slovima biti uklesan u sveukupnu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskoga naroda«. No povijest je zabilježila da je Hrvatsku i prije toga nadnevka prvi priznao Island. Posebno važno priznanje dogodilo se pak 13. siječnja 1992., kad je Republiku Hrvatsku, prije no što su to učinile zemlje EU-a, priznala Sveta Stolica. 

Po­ziv

Papa Benedikt XVI. primio je u Vatikanu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, koji ga je pozvao u posjet Crnoj Gori. Crnogorski predsjednik upoznao je Papu s planovima o održavanju referenduma za neovisnost Crne Gore, kao i o odnosima između katolika i pravoslavaca u toj republici, koje je ocijenio odličnima. Vujanović je pozvao Papu u posjet, a Benedikt XVI. rekao je crnogorskom predsjedniku da želi »mirnu budućnost« njegovoj zemlji. Vujanović je Papi darovao prijepis konkordata potpisanoga 1876. s Vatikanom. 

 

Žal­be

Oko 1.000 građana Srbije i Crne Gore podnijelo je žalbe protiv državne zajednice sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Tek sada, kada je izabran i počeo s radom zastupnik države pred ovim sudom, moguće je u Strasbourgu pokrenuti postupke utvrđivanja jesu li prava građana ugrožena. Slavoljub Carić izabran je na natječaju od 11 prijavljenih kandidata, a da bi ured predstavnika SiCG bio kompletan, potrebno je izabrati i njegova zamjenika koji će biti predložen iz Crne Gore, te još pet administrativnih radnika. Žalbe građana Srbije i Crne Gore sudu u Strasbourgu mogu se podijeliti u četiri velike grupe i odnose se na visinu kazne i uvjete u zatvorima, staru deviznu štednju, povraćaj nezakonito oduzete imovine i dužine trajanje sudskih postupaka, kaže Slavoljub Carić.

 

Scre­e­ning

Poglavljem sloboda kretanja robe, Hrvatska nastavlja postupak dubinske analize usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Predstavnici Europske komisije u sljedećih će pet dana objašnjavati u prvoj, eksplanatornoj fazi screeninga, predstavnicima Hrvatske i Turske europsku pravnu stečevinu za to poglavlje. Sloboda kretanja roba spada u tzv. četiri slobode (kretanje roba, kapitala, osoba i usluga), na kojima se temelji funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta.

Ka­rići

Lider PSS-a Bogoljub Karić je oštro napao premijera Vojislava Koštunicu u govoru na mitingu PSS-a održanom na Trgu Republike Beograda. On je negirao umiješanost u afere koje su pripisane njemu, njegovoj obitelji, poslovnim suradnicima i optužio Vojislava Koštunicu da koordinira medijskom hajkom protiv obitelji Karić. Govoreći o srpskom premijeru, Karić je rekao kako ga je svojevremeno nazivao »patrijarhom srpske demokracije«, ali se zapravo radi o »najcrnjem vragu«. On je kazao kako afere koje su mu pripisivane služe Koštunici da skrene pozornost s činjenice da je prodao Kosovo. 

Općinski sud u Novom Sadu zakazao je za 24. veljače saslušanje lidera Pokreta snaga Srbije Bogoljuba Karića zbog sumnje da je pokušao podmititi zastupnika Demokratske stranke Srbije u Skupštini Srbije Miku Vlaovića. Vlaović tvrdi kako mu je Karić nudio 200.000 eura u zamjenu za zastupnički mandat, odnosno prelazak iz DSS-a u PSS.

 

Ko­deks

Nakon što su prošlu godinu obilježili milijunskim putnim troškovima, zastupnike Skupštine Srbije u novoj godini čekaju i nova pravila. Ukoliko Administrativni odbor odluči da ta pravila budu i primijenjena, zastupnici republičkog parlamenta morat će od prvog zasjedanja poštivati novi kodeks oblačenja i nova pravila za naknade putnih troškova, ali će imati prigodu i saslušavati ministre. Prema najavama mjerodavnih službi, zastupnici će morati na svom imidžu poraditi odricanjem od pojedinih loših navika koje su do sada imali. 

Za­htje­van

Kako saznaje B92, banka Astra, kojoj je Narodna banka Srbije do sada devet puta oduzimala dozvolu za rad, a sud te odluke obarao, uplaćivala je 1997. novac za pokriće minusa na računu Marka Miloševića, skoro 86.000 maraka. Nalogom za uplatu 85.828 maraka pokriven je skoro cijeli minus na njegovom računu. Minusni saldo od 86.000 maraka napravljen je za svega sedam dana, od 20. do 27. ožujka 1997., a Astra je pokrila račun za kupovinu u butiku Giannija Versacea i troškove napravljene u hotelu Hilton i juvelirnici Cartier u Rimu.