Arhiv tekstova
Što znamo ili ne znamo o zemljotresima?
O zemljotresima se, sve dok se oni ne dogode, malo priča. Mislim da na stranicama Hrcka nismo o tome niti govorili, a jako je važno znati kako se ponašati u slučaju zemljotresa.
Što znači riječ zemljotres? Sama riječ nam kaže da se zemlja trese. Ali kako? Zašto? Kako se to dogodi? Što prouzrokuje zemljotres? Možemo li ga predvidjeti? Samo su neka od pitanja koja nas odmah zaokupiraju. Pokušat ćemo na njih odgovoriti, iako bih najviše voljela da ih nikada ne doživite i da sve što slijedi treba biti kao mjera predostrožnosti i znanja. Krenimo redom:
Može li Zemlja kihati?
Zanimljivo je pitanje, ali nekada u povijesti su postojala razna objašnjenja, među kojima je i to da je zemljotres posljedica kihanja ili češanja velikog diva na čijoj glavi se nalazi Zemlja. Tako su vjerovali stanovnici Afrike, a ništa bolje nisu mislili ni stanovnici Mongolije, koji su vjerovali da do njega dolazi kada se žaba, koja drži svijet na glavi, pomakne...
Možda su nekada ljudi vjerovali u ove priče, ali mi danas znamo da su stvari poprilično drugačije. Vjerovali ili ne, ali u većini slučajeva zemljotres je normalna pojava koja se najčešće dogodi kao malo pomicanje ili podrhtavanje tla, ali ponekad može dovesti i do pucanja Zemljine kore.
Kako nastaje zemljotres?
Zemljotres najčešće nastaje uslijed sudaranja zemljinih tektonskih ploča, koje nazivamo litosferne ploče. Dio u kojem se dodiruju dvije ploče naziva se rasjed. No, zemljotres može nastati i uslijed drugih razloga, primjerice zbog aktivacije vulkana, pada meteorita ili određenim ljudskim djelovanjem. Ono što je još važno znati jest da se mjesto u unutrašnjosti Zemlje gdje se oslobađa energija zove žarište. Centar žarišta i točka u kojoj potres počinje se zove hipocentar, a imamo i epicentar, što je u stvari točka na površini Zemlje gdje se potres manifestira. Jačina potresa ovisi o nekoliko različitih faktora, širi se u takozvanim seizmičkim valovima, a to se može izmjeriti seizmometrom ili seizmografom.
Još u prvome stoljeću (oko 132. godine) kineski znanstvenik Zhang Heng napravio je instrument za opažanje potresa, a znanost koja se bavi proučavanjem potresa zove se seizmologija.
Podvodni zemljotres
Zemljotres se može dogoditi i pod vodom. Kada se epicentar nađe na dnu oceana, on izaziva valove na površini. To su manji valovi (od 1 metra). Ako valovi dođu do voda manje dubine, onda se stvaraju veliki valovi i do 10 ili više metara, a kada takav val udari o obalu izaziva ogromna oštećenja. Takvi džinovski valovi dobili su ime tsunami.
Valovi tsunamija koji je nastao kad je eksplodirao vulkan Krakatau dostigli su visinu od 35 metara.
Može li se predvidjeti zemljotres?
Ljudi su stoljećima pokušavali predvidjeti trenutak u kojem će doći do zemljotresa. Znanstvenici danas znaju da se zemljotres može dogoditi, može se čak predvidjeti i njegova jačina, ali se točno vrijeme ne može predvidjeti. Stoga se u područjima gdje su zemljotresi česti građevine grade od laganog materijala kako bi se izbjegla velika oštećenja. Primjerice, soliteri u Tokiju imaju u temeljima neku vrstu opruga kako bi apsorbirali udarne valove.
Stručnjaci kažu da je najbolja preventiva dobro planiranje, projektiranje i gradnja kuća prema načelima protupotresnoga graditeljstva.
Kako se zaštititi u slučaju zemljotresa?
Važno je da o tome razgovarate sa svojim roditeljima i da u vašem domu pronađete »sigurna« mjesta, gdje biste se u slučaju potresa mogli sakriti. Bilo bi odlično da pripremite i baterijsku svjetiljku, radio na baterije i pištaljku. Danas smo u prednosti s time, jer gotovo svaki telefon ima i svjetiljku, a moguće je pustiti i glazbu ili se može čuti zvuk zvona mobitela.
Iako su kod nas rijetki potresi, ipak valja znati ove podatke. Stručnjaci savjetuju da je najbolje da s roditeljima odredite dva mjesta za sastanak nakon potresa. Prvo mjesto treba biti u blizini kuće, ali na nekoj otvorenoj površini, a drugo izvan susjedstva u slučaju da niste u mogućnosti doći do kuće.
Vrijeme zemljotresa ne možemo predvidjeti, pa je važno da ostanete pribrani i sklonite se na sigurno.
Ako se nađete unutar kuće:
Sigurno mjesto u kući može biti čvrsti stol, ali na njegovim kutovima, dakle u blizini noge stola, nikako ne na sredini.
Možete se sakriti i pod klupu ili krevet ili uz nosivi zid (koji je pitajte roditelje), ali tako da zaštitite lice i glavu rukama ili jastukom, te se prislonite uz kut zida.
Ako ste se za vrijeme zemljotresa našli u krevetu, tamo i ostanite. Glavu zaštitite jastukom, a ako imate nešto iznad kreveta, neku rasvjetu ili dio namještaja, onda pronađite najbliže sigurnije mjesto.
Ispod okvira vrata možete se skloniti, samo ako znate da je riječ o snažnom nosivom zidu.
Ostanite u zatvorenom sve dok se podrhtavanje tla potpuno ne smiri i tek onda izađite na otvoreno.
Nemojte stajati blizu stakla, prozora, vanjskih vrata i vanjskih zidova, visokog namještaja ili bilo čega što bi moglo pasti.
Nemojte tijekom potresa trčati, istrčavati iz doma ili paliti šibice, svijeće ili slično.
Ako živite u zgradi, nipošto se nemojte služiti dizalom!
Ako ste na otvorenom:
Ostanite na otvorenom i maknite se od zgrada, rasvjetnih stupova, drveća i sačekajte da zemljotres prođe, a tek onda se možete kretati do željene točke, ali uz oprez i što dalje od građevina.
Ako ste u vozilu:
Recite roditeljima da se brzo, ali sigurno zaustave i ostanite u vozilu, ali na čistini, nikako pored zgrada ili ispod drveća, nadvožnjaka i rasvjetnih stupova.
Ako ste se našli pod ruševinama:
Pokrijte usta maramicom ili jednostavno odjećom.
Nemojte paliti šibice ili upaljače.
Krećite se što manje.
Ostanite pribrani (koliko je moguće) i lagano udarajte po cijevima ili o zid, kako bi vas drugi – spasitelji mogli čuti.
Nemojte vikati ako ne morate, jer možete udahnuti opasnu količinu prašine.
Ako ste ozlijeđeni, čekajte pomoć.
Nakon potresa:
Nakon jednoga potresa, obično najjačega, Zemljino tlo će ponovno podrhtavati, ali to će biti manje jačine. Svakako trebate i tada biti izuzetno oprezni, jer ti manji potresi mogu prouzročiti dodatne štete na građevinama i da ono što je već oštećeno padne.
Najbolje je ostati na otvorenom sve dok stručnjaci ne utvrde je li vaš dom ponovno siguran.
U takvim situacijama dodatno trebate slušati roditelje i budite im od pomoći.
Priredila: Ž. V.
