Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bajkoviti bijeg

Internet je moj dom, moja destinacija za putovanje, moj drug i sustanar. S internetom počinjem dan, ručam i čini se kako ću uskoro razgovarati s internetom. Naravno, to je sad ovih dana, kada se preporuča ostati doma. I koliko god da smo preko radnog tjedna vezani za računala i zatvorene prostore, pa i spomenuti internet, mene je već prvog dana uhvatila panika od nekretanja, od neputovanja, od svega novonastalog i vrijeme je za jedno virtualno putovanje.

Biram bajku i u njoj dvorac

Cijeli predio neka bude šumovit, kada već biram, i neka ima jezero, parkić za izlet, pravi perivoj i obavezno dvorac na uzvišenju. Biram zanimljivu priču, još ako može biti malo misteriozna, zaljubit ću se.
Kada sam sve to utipkala u tražilicu i dodala blizinu, moj drugar internet je izbacio dvorac Trakošćan. Jedan od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj, a prema ocjeni poznatog turističkog magazina Conde Nast Traveler jedan od dvanaest najljepših u Europi, smješten je u Hrvatskom zagorju, dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Krapine i četrdesetak kilometara jugozapadno od Varaždina, u Općini Bednja. Znači, malo više od sat vremena vožnje od Zagreba.

Dvorac Trakošćan

Ovaj najatraktivniji dvorac u Hrvatskoj izgrađen je kao manja utvrda u sustavu Zagorske kneževine i prvi put je spomenut 1334. godine. Od tog razdoblja je više puta dograđivan i proširivan, a imao je i razne gospodare. Najznačajnije promjene i izgled sličan današnjem dobio je zahvaljujući obitelji Drašković i dogradnjom učinjenom u 16. stoljeću kada se dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište. Učinjena je još jedna dogradnja u 18. stoljeću, kada dvorci Zagorja doživljavaju procvat, međutim dolazi do napuštanja Trakošćana i propadanja dvorca. Konačno, krajem 19. stoljeća obitelj Drašković mijenja namjenu utvrdi i ona postaje rezidencijalni dvorac. Cijela obnova je bila u duhu romantizma, a obuhvaćala je i uređenje park šume s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Sredinom dvadesetog stoljeća članovi obitelji iseljavaju dvorac i on je nacionaliziran i danas je u vlasništvu države, a u njemu se nalazi stalna muzejska postava, koja uz vjernu rekonsturkciju ambijenta iz razdoblja obnove sadrži i vrijedne primjerke baroknog namještaja i sitnih predmeta. Nezaobilazna je svakako i zbirka oružja koja je sastoji od oko 300 primjeraka oružja i zaštitne opreme iz razdoblja od 15. do početka 20. stoljeća.
Dvorac skriva mnogo tajni, a njegov posjet donosi mnogo doživljaja. Postoji legenda da je ime dobio po tračkoj utvrdi koja je postojala još za vrijeme antike, mada je meni draža legenda koja kaže da je ime dobio po plemićkoj obitelji Drachenstein, čiji su vitezovi nekad davno vladali ovim prostorima. Valjda je to zato što su mi priče o vitezovima bajkovitije i mističnije.
Tek smo izašli iz dvorca, a pred nama je jezero, užina na dekici u perivoju, i bajkovita šetnja šumom. Okolica dvorca je oblikovana kao pejzažni park u kojem se perivoj razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Oko Trakošćanskog jezera uređena je poučna staza dužine oko pet kilometara s informacijama o 20 poučnih točaka okolice.
Ovo je bajka koju želim doživjeti i do tada se neću smiriti, jer ima još nekoliko dvoraca čije bajke želim zabilježiti. Molim dvorce Mailath, Veliki Tabora, Ozalj i Oršić da se spreme.
Neke okolnosti ne biramo, ali biramo kako ćemo ih proživjeti. Od nekih destinacija nas dijeli samo nekoliko klikova i malo više strpljenja, a čekanje će brže proći kada znamo što čekamo. Imate li bajku za doživjeti?
Gorana Koporan

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay