Arhiv tekstova

Bugarsko nacionalno vijeće novi predsjedatelj

Koordinacijom nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u narednih godinu dana predsjedavat će Bugarsko nacionalno vijeće, a potpredsjedavajući ovoga tijela bit će Nacionalno vijeće makedonske nacionalne manjine, odlučeno je na sjednici Koordinacije održanoj u petak, 6. ožujka, u hotelu Galleria u Subotici. U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji nazočili su joj predsjednica Jasna Vojnić i predsjednik Izvršnog odbora Lazar Cvijin.
 
Sa sjevera na jug

Na glasovanju za predsjedanje Koordinacijom bile su ponuđene dvije liste – ona koja je i pobijedila, s Bugarskim nacionalnim vijećem na čelu i makedonskom zajednicom kao zamjenikom, a za koju je glasovalo 14 od ukupno 18 nazočnih nacionalnih vijeća, te lista s Hrvatskim nacionalnim vijećem i albanskom zajednicom kao zamjenikom, za koju je glasovalo četiri nacionalna vijeća.  
Dosadašnji predsjedatelj – Mađarsko nacionalno vijeće, Koordinacijom je predsjedalo od lipnja 2017., a predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća i bivši predsjedatelj Jenő Hajnal je u svojoj izjavi novinarima nakon sastanka rekao kako su se aktivnosti koje su provođene tijekom gotovo tri godine, među ostalim odnosile na praćenje Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, a upućivane su i kontribucije u povodu izmjena i dopuna Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina.
Predsjednik Bugarskog nacionalnog vijeća i novoizabrani predsjedavajući Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina Stefan Stojkov ovom je prigodom istaknuo kako na ovoj sjednici nitko nije pobijedio, »pobijedili su svi i nadam se da ćemo u narednom razdoblju raditi svi zajedno za dobrobit svih građana, pripadnika svih nacionalnih zajednica u Srbiji«.
Direktorica Vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović je, podsjećajući kako je ovaj mehanizam obnovljen 2012. godine, rekla da je Koordinacija nacionalnih vijeća mjesto gdje se artikuliraju zajednički imenitelji za sva nacionalna vijeća, bez obzira koju nacionalnu manjinu ona zastupaju i bez obzira na činjenicu koliko je ta nacionalna manjina u brojčanom smislu zastupljena u Srbiji. 
»Koordinacija je za nas veoma značajna i u praćenju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina zato što od nje dobijamo ono što predstavljaju zajedničke primjedbe svih nacionalnih vijeća, a s druge strane to je naš dobar kanal komunikacije ka svakoj nacionalnoj zajednici. Predsjedajuće u Koordinaciji biraju sama nacionalna vijeća, sada su oni bili iz Subotice, selimo se na jug gdje Bugarsko nacionalno vijeće preuzima predsjedavanje i mislim da je i to dobra praksa koja zapravo pokazuje da ono što postoji na sjeveru naše zemlje želimo na identičan način preslikati na cijeli teritorij Srbije kada je u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina«, navela je Paunović.

Radni sastanci Koordinacije

Četiri radna sastanka Koordinacije nacionalnih vijeća održana su na istom mjestu, u četvrtak, 5. ožujka, a u ime HNV-a sastanku za kulturu nazočio je predsjednik Izvršnog odbora Lazar Cvijin, za obrazovanje predsjednica Odbora za obrazovanje Margareta Uršal, za javno informiranje koordinatorica tima za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku Karolina Bašić, a za službenu uporabu jezika i pisma koordinatorica tima za izradu Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma Nataša Stipančević.
Glavna tema radnog sastanka za kulturu bila je analiza nedavno usvojene Strategije razvoja kulture Republike Srbije od 2020. do 2029. godine. Zaključak rasprave vezane za ovu temu, prema riječima Lazara Cvijina, je da je nova Strategija razvoja kulture u vrlo maloj mjeri uzela u obzir potrebe nacionalnih manjina u tom području i da iz toga proizlazi da nacionalne manjine trebaju preuzeti strategije svojih matičnih država. Preporuka je da u narednom razdoblju sva nacionalna vijeća donesu svoje strategije razvoja kulture koje će biti usklađene sa spomenutom državnom. Također je iznesena informacija da je donesen novi Zakon o arhivskoj građi, koji je stupio na snagu koncem siječnja.
Što se tiče radnog sastanka Koordinacije za obrazovanje, Margareta Uršal kaže da je protekao u »svečarskom« raspoloženju i da nije donio nikakve konkretne ishode i zaključke.
»Na sastanku nije bilo novih tema već je ponovljeno ono što smo saznali od državne tajnice Annamárie Vicsek s kojom smo se sastali prethodnog dana u Beogradu. Sumirali smo stanje u obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina i donijeli neke uopćene zaključke.«  
Na sjednici koja se ticala javnog informiranja bilo je riječi o tome da Koordinacija zatraži od RTS-a kao javnog servisa da uspostavi redakcije na jezicima nacionalnih manjina, na što, kako podsjeća Karolina Bašić, manjine imaju pravo ali ga ne ostvaruju.
»Također, govorilo se o zahtjevu prema resornim ministarstvima Srbije da više uvažavaju mišljenja nacionalnih vijeća kada su u pitanju natječaji, te ukoliko ih ne prihvate, da obrazlože zbog čega. Zatraženo je i da predstavnici nacionalnih vijeća budu dio komisije prilikom odlučivanja o rezultatima natječaja«, objašnjava Bašić. 
Ovom je prigodom formirana radna grupa za akcijski plan u povodu Strategije informiranja Republike Srbije, a hrvatska nacionalna manjina predložila je jednog od ukupno pet članova.
Zaključak sastanka posvećenog službenoj uporabi jezika i pisma je, prema riječima Nataše Stipančević, da nacionalna vijeća trebaju bolje upoznati i osvijestiti narod o pravu na njihovo korištenje.
K. B. / I. P. S.