Hrvatska institucionalno skrbi o pripadnicima hrvatskoga naroda u izvandomovinstvu, od Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivnog naroda, preko hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim zemljama do autohtonih hrvatskih manjina u zemljama Europe. Tako, među ostalim, pri Hrvatskom saboru postoji Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Taj je Odbor prošloga tjedna održao tematsku sjednicu Hrvatska manjina u Europi. Hrvatska autohtona manjina postoji u 12 europskih država – Srbiji (gdje je i najbrojnija), Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj te na Kosovu. 
Uz članove ovoga Odbora, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te druge zainteresirane zastupnike, prošlotjednoj tematskoj sjednici u Hrvatskom saboru nazočili su i predstavnici državnih tijela i institucija koje se, među ostalim, bave i pitanjem hrvatskih manjina – Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika, Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar, Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatske radiotelevizije, Matice hrvatske i ostali.

Problemi Hrvata u Srbiji

Kako se na sjednici moglo čuti, povijest, brojnost, pravni i politički status kao i aktualni problemi svake od hrvatskim manjina u Europi su različiti. No, položaj Hrvata u Srbiji, o kojem je govorio predsjednik DSHV-a i zastupnik u republičkoj skupštini Tomislav Žigmanov, izazvao je najviše interesa. 
Žigmanov je u svojem izlaganju ukazao na veliki broj problema od kojih su mnogi, poput nepoštovanja instituta zajamčenih mandata, još uvijek prisutnog nedostatka udžbenika za nastavu na hrvatskom ili pitanja zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, posljedica nespremnosti vlasti u Srbiji da poštuje i dosljedno provodi međudržavni sporazum o zaštiti manjina kojega je Srbija potpisala s Hrvatskom. 
Žigmanov je upozorio i na povećan broj registriranih slučajeva etnički motiviranog nasilja spram Hrvata u Srbiji. Po njegovim riječima, vlast i mediji u Hrvatskoj bi trebali očitovati snažniji i češći interes za probleme ovdašnjih Hrvata. 
»U posljednjih šest mjeseci nismo imali službeno i javno očitovanje niti s jedne razine vlasti u Hrvatskoj, recimo zašto kod promjena zakona o izborima nije primijenjen institut garantiranih mandata u tijelima vlasti, zašto se osnažuje potpora institucijama onih Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu, nije bilo očitovanja glede etnički motiviranih incidenata. Mogli bi i saborski zastupnici tu načiniti neku vrstu pomaka, recimo mogli bi članovi Odbora za Hrvate izvan Hrvatske doći u službeni posjet hrvatskoj zajednici, da vide na licu mjesta kakvi su uvjeti, vidimo da takva praksa postoji u slučaju Hrvata u Bosni i Hercegovini«, kazao je Žigmanov. 

Reakcije saborskih zastupnika

O položaju Hrvata u Srbiji u potonjoj raspravi očitovalo se više članova Odbora i drugih saborskih zastupnika. Nezadovoljstvo zalaganjem Hrvatske glede rješavanja problema Hrvata u Srbiji iskazali su MOST-ovac Miro Bulj i nezavisni zastupnici Ivica Mišić i Željko Glasnović. Budući da Srbi u Hrvatskoj imaju zajamčene mandate u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, Bulj je ukazao na nepostojanje reciprociteta u slučaju Hrvata u Srbiji. Bulj i Mišić su ocijenili da je potrebno organizirano otići u posjet Hrvatima u Srbiji te tako očitovati potporu ovoj zajednici. 
Ne negirajući postojanje problema i ističući potrebu da se pomogne u rješavanju problema, Željko Raguž iz HDZ-a i Ivo Jelušić iz SDP-a su ipak ustvrdili kako se pitanje položaja Hrvata izvan Hrvatske ne smije koristiti za ostvarivanje političkih poena, bez obzira radi li se o poziciji ili oporbi. 

Nepriznati status manjine

A kako žive druge hrvatske manjine u Europi? Kako smo imali prilike čuti od njihovih predstavnika na sjednici, u nekim zemljama Hrvati nemaju ni status nacionalne manjine, a to se prije svega odnosi na situaciju u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji ili Bugarskoj.  
Iako, prema procjenama, u Sloveniji živi oko 55.000 pripadnika hrvatskog naroda, oni nemaju nikakva manjinska prava, a pokušavaju ih ostvariti od 1991. godine. Djeluju pod okriljem Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, u kojem je aktivno jedanaest udruga. 
Hrvatska s Makedonijom ima potpisan međuvladin sporazum o zaštiti manjina, ali tamošnji Hrvati nemaju svojeg zastupnika u državnom Sobranju, iako to spomenuti dokument predviđa. 
U Italiji su priznati samo kao jezična manjina. U Crnoj Gori imaju svog predstavnika u republičkom parlamentu, međutim postoje prijepori s državom oko prijave hrvatskih kulturnih dobara – Bokeljske mornarice i Kola sv. Tripuna – na UNESCO-ovu listu. 
Hrvatska zajednica u Austriji dobiva novčanu potporu od države, no taj se iznos nije mijenjao od 1995., što znači da je zbog inflacije realna vrijednost pala za možda polovicu. 
Hrvati u Mađarskoj imaju solidno izgrađene institucije, ali i dalje se bore da osiguraju zastupnika u državnom parlamentu s pravom glasa (a ne status glasnogovornika), a u novije vrijeme ponovno se na na jugu Bačke suočavaju s tzv. bunjevačkim pitanjem (pojedinci uz moralnu i financijsku potporu iz Srbije potiču pitanje Bunjevaca kao zasebne manjine). 
Za relativno malobrojnu manjinu Hrvata u Slovačkoj, od oko 3.000 pripadnika može se reći da ima dobar položaj. 
Predstavnici Hrvata iz Česke i s Kosova nisu prisustvovali sjednici.  

Jača institucionalna potpora

Predsjednik Saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Božo Ljubić je u svom izlaganju istaknuo kako Hrvatska iz godine u godinu bilježi napredak u davanju potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u Europi glede očuvanja njihova materinskoga jezika, kulture i nacionalnog identiteta. 
»Njegujući institucionalni pristup za rješavanje pitanja koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, ova je jedna u nizu tematskih sjednica Odbora organiziranih u posljednje tri i pol godine. U toj političkoj sferi mi stavljamo na dnevni red pitanja i pripremamo određena rješenja, koja onda kasnije institucije poput Središnjeg državnog ureda implementiraju. Konkretno, ovaj Odbor je utjecao na poboljšanje zakona koji se tiču Hrvata izvan Hrvatske, proširena su i neka druga prava«, kaže Ljubić.
U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića sudionike je pozdravio potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner koji je naveo kako po pitanju zaštite prava nacionalnih manjina Hrvatska prednjači u Europi. Stoga je Hrvatskoj, kako je dodao, izuzetno važno da je pitanje hrvatske manjine u 12 europskih zemalja visoko na dnevnom redu tih država.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas predstavio je aktivnosti i projekte koje provodi njegov Ured, istaknuvši kako su financijska sredstva za projekte pripadnika hrvatske nacionalne manjine značajno povećana u proteklih nekoliko godina. 
»S tri milijuna kuna 2016. godine došli smo do sedam milijuna kuna 2020. godine, a povećanje je još veće kad se pridodaju i povećana sredstva putem drugih natječajnih okvira, poput Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske«, kazao je Milas.
Na kraju sjednice podijeljeni su zaključci koje su pripremili Odbor i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, kako bi se na njih svojim primjedbama i dopunama očitovali svi sudionici, nakon čega će prvo biti razmotreni na redovitoj sjednici Odbora te zatim upućeni svim nadležnim hrvatskim institucijama.
Davor Bašić Palković