Arhiv tekstova

U povodu obilježavanja 69. godišnjice postojanja i djelovanja HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, održanog 3. prosinca prošle godine, upriličena je i promocija knjige Marije Šeremešić pod nazivom »Stopama naslijeđa«. Knjiga je objavljena u nakladi spomenutog Društva u čijim je prostorijama, uz nazočnost velikog broja posjetitelja, bila i predstavljena. 

Sam naziv djela već ukazuje da brošura prikazuje kratak razvojni put Društva od njegovog osnivanja do današnjih dana, te predstavlja neku vrstu njegove osobne iskaznice. Autorica je i navela kako je to »kratka šetnja kroz prostore djelovanja i tradiciju HKUD »Vladimir Nazor«, te poželjela da nas »ova knjižica provede riječju, slikom i stihom kroz ljepotu vlastitog naslijeđa i bar na trenutak vrati sjećanja na baštinu i podrijetlo«.

  Tijekom promocije iznijeta je kratka povijest Društva od njegovog osnivanja 6. prosinca 1936. godine do današnjih dana. Kroz tih 69 godina Društvo je mijenjalo ime, bilo je sa ili bez hrvatskog predznaka, da bi konačno, na Saboru održanom 20. svibnja 2001. godine bila donesena odluka o vraćanju starog naziva, te sada glasi: Hrvatsko kulturno umjetničko društvo »Vladimir Nazor«.

U odjeljku brošure koji glasi »Od Miroljuba do Nazora«, dati su kratki biografski podaci o ova dva pjesnika čije je ime nosilo ili i sada nosi ovo Društvo. 

Pored kratkog podsjećanja na tijela upravljanja, navedeni su i svi dosadašnji predsjednici Društva.

U knjizi je navedeno i djelovanje društva koje se odvija u sekcijama – folklornoj, dramskoj, tamburaškoj i drugima. Najbrojnije i s najdužom tradicijom su folklorna i dramska sekcija. Prva djeluje od 1939., a njeguje igre i pjesme Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) s područja Bačke i Posavine. Dramska sekcija postoji i radi od 1936. godine, a kroz pučke igrokaze ona njeguje hrvatski jezik naroda ovoga kraja – izvornu ikavicu. Unutar ove sekcije djeluju i recitatori.

Članovi navedenih, ali i drugih sekcija, rezultate svoje djelatnosti prezentiraju na prigodnim manifestacijama od kojih se posebno ističu Bunjevačko-Šokačko prelo, Dužionica i Božićni koncert, kao i izložbe, likovne kolonije, književne večeri i dr.

  Navedena je i nakladnička djelatnost. Uz list »Miroljub«, koji tromjesečno izlazi od 1998., Društvo je do sada izdalo i sljedeće knjige: »Monografiju Društva« (1986.), koju  je napisao Franja Matarić, »Somborske žetvene svečanosti« (1996.), sačinjenu od grupe autora, te »Dukat ravnice« (2003.) čije su autorice Antonija Čota i Marija Seremešić.

    Ilustrirani sadržaji prezentiranog djela su raznoliki i čini ih tridesetak fotografija. Tu su portreti nekadašnjih predsjednika, slike članova sekcija, narodnih nošnji, zavičajnih motiva i sl.

    U dijelu koji nas stihom vodi kroz ljepotu vlastitog naslijeđa i vraća sjećanja na baštinu i podrijetlo, nalaze se, prije svega, kratki odabrani stihovi dvojice pjesnika čija su imena utkana u naziv Društva. Tu su zatim i pjesme dr. Matije Evetovića i Nikole Kujundžića, te naših pokojnika Mande Karas i Stipana Bešlina. Podrazumijeva se da je određen porostor izdvojen i našim sadašnjim stvaraocima lijepe riječi kao što su: Cecilija Miler, Marija Šeremešić, Katarina Firanj, Ivan Pašić i Zlatko Gorjanac. Svojim sadržajima njihovi nas stihovi vezuju za ljepotu zavičaja i povezanost sa njim, vjernosti tradiciji, vjeri, jeziku i običajima.