Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Drvo zemljište čuva

Koliko su vjetrobranski pojasevi važni za zaštitu poljoprivrednog zemljišta pokazala je nedavna oštra javna opomena somborske gradske administracije zadužene za poljoprivredu. Ona je, naime, 6. siječnja ove godine priopćila kako su za oštećivanje ili sječu drveća u poljozaštitnim, odnosno vjetrozaštitnim pojasevima, na putnom pojasu ili poljoprivrednom zemljištu predviđene kazne: za fizičku osobu u iznosu od 25.000 dinara, za pravnu 150.000, za odgovornu osobu u pravnoj osobi 25.000 i za poduzetnika 75.000 dinara. U istom priopćenju »posebno se napominje da ukoliko vrijednost posječene drvne mase prelazi jedan kubični metar, protiv počinitelja se obvezno podnosi i kaznena prijava«. Grad Sombor zaprijetio je i da je Poljočuvarska služba »obvezna provoditi kontrolu« i apelirao da će svako postupanje protivno odredbama zakona dovesti do »represivnih mjera« protiv počinitelja.
Sombor je iz puno dobrih razloga objavio ovu prijetnju. Gradska je administracija naručila i dobila 2011. godine stručni elaborat »Popis i revitalizacija vjetrozaštitnih pojaseva«. U njemu je rečeno da su »vjetrozaštitni pojasevi na području Sombora u priličnoj mjeri oštećeni ili uništeni, a da bi se postiglo njihovo optimalno stanje, potrebno je zasaditi više od 160.000 novih sadnica«. Dobar dio tog posla započet je tek prije tri godine. Osnovno je pitanje bilo: tko će dati zemljište za podizanje novih drvoreda? Njihova sadnja uslijedila je tek nakon što su locirani i popisani svi uzurpirani (nezakonito preorani) atarski putovi u javnom vlasništvu, i to u atarima Alekse Šantića, Riđice, Gakova, Koluta, Bezdana i Lemeša. Na nekima od njih i pokraj njih su zasađeni novi drvoredi bagrema i topole, a s uzurpatorima je, kako su naveli somborski općinari, »postupano po propisima«. Dobar dio novih sadnica posađen je tamo gdje su već postojali vjetrobranski drvoredi, koji su u međuvremenu bili uništeni. 
Za nadati je se da novi drvoredi neće proći kao stari, već postojeći. Drvoredi duda prestali su biti dika krajputaških krajolika okolice Sombora prije sedamdesetak godina, no, barem u atarima Bezdana, Gakova u okolici Nenadića, Rančeva i Bilića uspješno su ih zamijenili vjetrobranski drvoredi bagrema, sibirskoga brijesta, euroameričke topole i, u manjoj mjeri, gledičije (trnovca). Oni se nalaze na parcelama koje su danas privatne, a nekada su pripadale velikom sustavu Poljoprivrednog kombinata Sombor. Jednostavno, kombinat je odlučio žrtvovati rubne dijelove parcela pokraj atarskih i javnih putova za opću korist i zasaditi, po preporukama stručnjaka, drvorede. Danas je ukupna duljina »starih« drvoreda u navedena tri atara nešto malo veća od 42 kilometra. To su trake drveća posađenoga potkraj 1980-ih godina u tri ili četiri pravilna dugačka reda, duljine su od 133 metra do nešto više od tri kilometra i svi se protežu u paralelnom rasporedu u pravcu od zapada k istoku. Međusobno su udaljeni oko 800 metara, kolika je i udaljenost parcela koje se na drvorede nasljanjaju okomito. Drveće koje je u njima sađeno svojim korijenom, stablom i krošnjama uspješno odolijeva naletima vjetra. Vremenom je unutar vjetrobranskih pojaseva počelo rasti i žbunje, najčešće bazga, divlja ruža i svib i uvećalo njihovu vjetrobransku učinkovitost. Danas su atari Bezdana, Gakova i sjeverni atar Sombora rijetko viđeni primjer očuvane agrošumske mreže koji se uz pomoć drveća brani od negativnih učinaka vjetra.

Zašto se boriti protiv vjetra? 

Sjeverac u somborskom kraju, kao i u cijeloj Vojvodini, puše razmjerno jako, te se ovo područje prema jačini eolske erozije svrstava u »uznemirena zemljišta« s količinom od 0,9-2 tone zemljišta godišnje koje odnese vjetar. Na nekim područjima krivnjom vjetra humusni sloj je ostao vrlo tanak, a zemljište je izgubilo svoju proizvodnu vrijednost. Na parcelama, pak, koje se nalaze između vjetrobranskih drvoreda, osim toga što je snaga vjetra značajno smanjena, a mikroklima poboljšana, bolji je toplinski režim zraka, povećana je relativna i apsolutna vlažnost u zraku i smanjeno je isparavanje vode iz tla. To su neke od dobrobiti vjetrobranskog drveća koje agronomi mogu izmjeriti. Mnoge druge njihove pozitivne osobine, kao što su privlačan izgled, proizvodnja bagremovog meda, skloništa za divljač na područjima gdje drugih jednostavno nema, također su važne. 
»U inače obešumljenim i polustepskim predjelima sjeverno od Sombora iznimno je važna uloga vjetrobranskih pojaseva za ptice koje u njima žive. Istraživanjima koje sam s kolegom Dejanom Đapićem proveo 2008. godine pronašli smo da se u njima gnijezde čak 22 vrste ptica. Našli smo nekoliko vrsta zebovki, vugu, svračke, djetliće, kukavicu, grmuše, vjetrušu, vranu, svraku, sjenicu, vrapce, čvorka, kosa i još nekoliko vrsta. Bez posađenih drvoreda one ovdje ne bi živjele, a ovako su vjetrobranski drvoredi jedino njihovo mjesto gniježđenja i obitavalište te pravi magnet, budući da je u okolici velika količina hrane a drugog drveća nema«, kaže dr. sc. Thomas Oliver Merő, biolog i rođeni Somborac, suradnik na Mađarskoj akademiji znanosti u Debrecenu. 
On navodi i druge prednosti drvoredima obogaćenog krajolika: 
»Većina vrsta ptica koje smo pronašli hrane se kukcima i glodavcima na njivama u neposrednoj blizini, što znatno doprinosi manjoj brojnosti štetnika«, kaže dr. Merő.      

Nitko ne želi dati zemlju za nove drvorede

Zašto, usprkos velikoj dobrobiti za poljoprivredu, vjetrobranskih pojasa nema mnogo više? Planovi postoje. Dr. Saša Pekeč s Instituta za nizijsko šumarstvo i zaštitu okoliša u Novom Sadu sa suradnicima sumirao je već izrađene planove za podizanje vjetrobranskih drvoreda u 14 vojvođanskih lokalnih samouprava. Na pitanje može li se sađenjem vjetrobranskih drvoreda povećati već toliko željena majušna pokrivenost Vojvodine šumama, oni odgovaraju: 
»Površina koju će, temeljem tih planova, zauzeti novi šumski pojasevi u Srijemu iznosit će 259,44 ha, u Banatu 8.096,27 ha, a u Bačkoj 5.276,33 ha, što će povećati pošumljenost Vojvodine za 2,02%, a ukupna duljina svih podignutih pojaseva će iznositi 14.467,8 km.« 

Realiziraju li se ti planovi?

Iako se čini da su nedavne pompozne akcije javnog sađenja drveća po Vojvodini bile masovne, one su se koncentrirale na već postojeća šumska, a ne pretežito na poljoprivredna područja, te na sađenje u naseljima. Krajputno zemljište u javnom vlasništvu na kojem se povremeno zaista sade drvoredi nedovoljno je za sustavnu zaštitu od eolske erozije, no može pomoći u, primjerice, borbi protiv sniježnih nanosa na putove. Neki, pak, izračuni govore da bi potpuno sigurna udaljenost drveta od javnog puta bila jedino ona koja je jednaka maksimalnoj visini drveta koje se sadi, što za, primjerice topolu iznosi i do 25 metara, a cestari, osim što se plaše padanja drveća i grana na ceste, jednostavno nemaju u posjedu toliko široke putne pojaseve zemljišta. Slično je i sa željezničkim prugama, a baš su rubovi prometnica ti koji su rado viđeni za sađenje drvoreda. Dragovoljaca za poklanjanje (istina malih) dijelova zemljišta za općekorisne nakane nije baš puno među privatnim vlasnicima zemljišnih parcela. Jedan od razloga je i taj što bi baš oni morali snositi troškove njihovog oštećivanja ili možebitne drvokrađe. Kada se sve ovo uzme u obzir, stalne povike na obešumljenost Vojvodine i nade da bi je mogla podići masovna sadnja drvoreda, padaju u vodu.  
Ugroze bezdanskih i gakovačkih drvoreda prilično su brojne. Da ih je somborska administracija ranije sankcionirala stanje bi bilo daleko bolje. Ilegalna sječa (ne samo) iz razloga socijalne prirode, oštećivanje stabala ratarskim strojevima, kidanje i razna druga vandaliziranja mladih sadnica, biljne bolesti i klimatske promjene samo su neke od njih. Neki su potpuno posječeni, a drugi prilično devastirani. Zbog toga ih treba sustavno obnavljati. Žbunje i travu u njima, suprotno nakani da se drvoredi »uređuju«, ne treba uklanjati, jer upravo je gusta vegetacija ta koja, primjerice, zadržava od rasijavanja sjemenje korova koje nosi vjetar. 
Drvo je, bez puno patetike, najbolji saveznik u borbi za očuvanje zemljišta, te mu se mora dati mjesto za rast kada smo ga već protjerali iz toliko žaljenih vojvođanskih šuma.    
Marko Tucakov

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay