Arhiv tekstova

Zelena fontana otišla u povijest

Nakon što je prije devet godina zelena fontana izgrađena od zsolnay keramike ugašena zbog otjecanja vode, početkom veljače počeli su radovi na njezinom uklanjanju i izgradnji nove. Ovo omiljeno mjesto okupljanja Subotičana još od 1985. zamijenit će nova, parterna fontana. Radove na rekonstrukciji fontane, ali i cijelog Trga slobode izvodi Aleks constructions company iz Beograda za 123,5 milijuna dinara bez PDV-a, a rok za završetak je šest mjeseci, odnosno do početka kolovoza. 

Bez zimskog održavanja

»Zelena fontana od zsolnay keramike nije bila dugovječna. Jedan od ulaznih parametara za projektiranje nove bio je i dopis od Zsolnay keramike gdje su oni jasno naveli da za fontanu ovakve veličine ne postoji odgovarajuće zimsko održavanje«, kaže direktor Javnog poduzeća za upravljanje cestama, urbanističko planiranje i stanovanje Predrag Radivojević.  
Istakao je i da samim rušenjem ovaj simbol grada neće nestati, jer će njegovi najočuvaniji dijelovi biti izloženi u muzeju. 
»S obzirom na to da je keramika jako devastirana, nemamo ju obvezu čuvati. Međutim, s Međuopćinskim zavodom za zaštitu spomenika dogovorili smo se da određene segmente: ćupove i ploče koje možemo sačuvati damo Gradskom muzeju«, navodi Radivojević.
Nova parterna fontana sastojat će se od 77 mlazova, oko koje će biti postavljene klupe i nekoliko žardinjera zelenila. Odgovorni projektant, diplomirani inženjer građevine Branislav Ćopić kaže kako projekt predstavlja moderno rješenje, te da su tehnički i vizualno ispunjeni svi zahtjevi budući da su tijekom projektiranja kontaktirane nadležne institucije. 
Ćopić ističe da, za razliku od stare, nova neće trebati posebno zimsko održavanje, te da će se po potrebi voda moći isključiti kako bi se prostor koristio za razne namjene. 
»Osnovni i najveći problem postojeće fontane bilo je zimsko održavanje. Nova fontana neće zahtijevati nikakvo održavanje, jer u trenucima kada bude isključena, taj će se cijeli prostor moći koristiti za razne namjene. Znate da se s druge strane nalazi kazalište, tamo će biti i neka otvorena pozornica, znači da će se na ovom trgu moći smjestiti i otvorena bina«, kaže Ćopić.
Je li se moglo izbjeći rušenje fontane kao što je zelena adekvatnijim održavanjem, Ćopić kaže da zbog materijala od kog je napravljena – nije. 
»Ako kod kuće imate šalicu za čaj od keramike, probajte ju koristiti 30 godina i pogledajte na što će ona ličiti. Je li ovo loše održavanje, ne bih rekao. U tom trenutku je možda bilo i odgovarajuće, jer nije bilo suvremenijih načina održavanja. Keramike se ne koriste za ovakve vrste fontana. Ove dvije naše su jedine na svijetu koje su napravljene od zsolnay keramike. U Pečuhu na fontani imate samo jednu lavlju glavu od keramike«, navodi projektant. 
Bez javne rasprave

Arhitektica s Građevinskog fakulteta u Subotici Viktorija Aladžić smatra da je za izvođenje ovakvih radova neophodna javna rasprava u koju bi bili uključeni i struka i građani, a koja je u ovom slučaju izostala. 
»Zelena fontana je autorsko ostvarenje, umjetnički rad, kako autora Svetislava Ličina, tako i obrtnika iz pečuške tvornice Zsolnay, koji su je stvarali 1971. godine. Uzimajući to u obzir, zaslužila je bolju sudbinu nego da bude ovako razbijena kao što se to sada događa. Osim toga, osnovno pravilo pristojnog ponašanja gradske uprave jest da prije izvođenja rekonstrukcije bilo kojeg javnog prostora, a posebice ako se radi o glavnom trgu, pokrene široku javnu raspravu i omogući svim raspoloživim stručnjacima, kao i građanima, da kažu svoje mišljenje prije donošenja konačne odluke.«
Ono što Aladžić navodi kao najveću manjkavost idejnog rješenja je što će ovim Subotica ostati bez ijednog trga slobodnog za održavanje različitih manifestacija s obzirom na to da će Trg slobode biti pretvoren u park kao što je i Trg Republike, dok je Trg cara Jovana Nenada parking prostor i dječje igralište. 
»Novo rješenje trga nije ni inventivno, ni kreativno, ni smisleno. U dizajniranju naših trgova vlada izvjestan horror vacui – strah od praznog prostora. Što to znači? To znači da nismo u stanju u centru grada ostaviti samo prazan prostor koji bi bio multifunkcionalan i na kojemu bi se mogle smjenjivati različite scenografije za zadovoljenje različitih potreba, nego ga zatrpavamo skulpturama, ukrasima, fontanama, bilbordima, klupama, žardinjerama, a šetnja po takvim prostorima više podsjeća na slalom na skijanju, kretanje tijekom kojega moraš paziti da izbjegneš prepreke«, kaže Aladžić.
Navodi ona da je ovakvim uređenjem obesmišljena i koncepcija zgrade Narodnog kazališta gdje su projektanti predvidjeli veliki otvor na pročelju kazališta koji bi trebao omogućiti povezivanje kazališne dvorane s trgom i premiještanje predstava iz dvorane na trg. 
»Gledatelji neće moći pratiti predstavu i paziti da ne ugaze u dio zelene ili vodene površine na novom trgu. Dobit ćemo jedno funkcionalno statično rješenje novog trga«, kaže Aladžić podsjećajući da se na novi trg ponovno neće moći preseliti Winterfest, Interetno festival, Festival dječjih kazališta i druge manifestacije. 
»I dalje ćemo se s kreativnim programima stiskati po preostalim slobodnim kutovima naša tri trga, dok ćemo na Trgu slobode imati statičnu neinventivnu geometrijsku dekoraciju napravljenu od ploča, vode i zelenila, tešku milijun eura. Od svega jedino ova brojka ulijeva poštovanje«, zaključuje Aladžić. 
J. D. B.