Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako nas vide zapadnjaci?

Nedavni posjet komesara za proširenje EU našoj zemlji, te prikaz nove metodologije proširenja, način ubrzanog pristupa Uniji za Srbiju i Crnu Goru koji su već u pregovorima važi i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ovom prilikom izrečeno je da je zapadnobalkanskim zemljama mjesto u EU. Povodom ovih događanja sjetio sam se nekih zapisa iz ranog srednjeg vijeka koji opisuju naše prostore i zamijetio sam izvjesne sličnosti. Frensinški biskup Otto Bamberški 1147. godine s križarskom vojskom putovao je u pratnji njemačkog kralja Konrada III. kroz teritorij srednjovjekovne mađarske kraljevine. O toj zemlji piše: »U selima (vilisis) i mjestima (oppidas) nalaze se stanovi napravljeni od slabog materijala, to jest samo od trske, rijetko od drveta a najrjeđe od kamena, zato (narod) za vrijeme ljeta i jeseni stanuje u šatorima«. Hvali ljepotu krajolika i rodnost zemlje, ali stanovnici mu baš nisu simpatični. Smeta mu što su niskog rasta i grubog lica i kaže: »Treba se čuditi Božjem previdu što je ovako prelijepu zemlju dao takvim ljudskim čudovištima«. O ugarskom kraljevstvu, skoro istovremeno, sasvim suprotno pišu arapski geografi. Jedan od njih, al-Idrisi (1099. – 1166.) kraljevski geograf sicilijanskog (normanskog) kralja Rogera II. u svom djelu Knjiga za zabavu onih koji žele lutati horizontima objavljenoj oko 1154. godine pozitivno piše, iako Idrisi sam nije putovao Ugarskom, ali je ispitivao arapske trgovce i normanske lađare, i ako su se od tri iskaza dva podudarala, onda ih je uzeo u obzir prilikom pisanja svoje geografije. Idrisi pojedinačno opisuje gradove južne Ugarske, tj. današnje Vojvodine. Po Idrisiju, Bač i Kovin su od gradova Ugarske najurbaniziraniji, »dobro su građeni, raspolažu s najviše bogatstva i s najviše majura«. Nadalje, »stanovnici cijelog ovog kraja – pod time podrazumijevam stanovništvo Ugarske – su zemljoradnici, bave se stočarstvom i poljoprivredom, imaju sela i raspolažu obrađenim njivama«. Bač: »B. k. s. y. n (Bakačin) je glasovito mjesto, kojeg ubrajaju među ostale velike gradove. Tu se nalaze tržnice, trgovačke radnje, obrtnici i grčki znanstvenici. Imaju gospodarstva (majure?) i obrađene njive. (U Baču) je žito jeftino, jer se može naći u izobilju. Kovin: Kāw.: se nalazi šezdeset milja od Bača prema istoku. Kovin je veliki, cvjetajući (napredni prim. a.) grad na rijeci Dunav (D. n. w ), s tržnicama i obrtnicima. Beograd (B. l. g. r. d. w. n): cvjetajući grad, s brojnim, izvanrednim hramovima i mnoštvom ljudi. Braničevo (b. r. n. d. s): je civilizirani grad, ima tržnica i mnogo građevina«.

O srpskoj kraljevini  

O srpskoj kraljevini, skoro dva stoljeća kasnije neki putnik piše slično kao frensinški biskup o Ugarskoj. Naime, u svom djelu Istorija srpskog naroda (I. Tom, str. 357.) Vladimir Ćorović navodi nekog neimenovanog putnika koji je putovao kroz Dušanovo kraljevstvo 1332. godine: »Ova kraljevina ili nema nikakvih tvrdih mesta ni gradove ili ih ima veoma malo; kraljevina je to jadna i žalosna, gradovi su u njoj bez jaraka i zidova. Zgrade i dvorovi, kako kraljevski tako i ostalih plemića, sagrađeni su od brvana i od drveta; niti ja tamo gde videh dvora ili kuće od kamena ili od zemlje, manje u latinskim gradovima po primorju. A kraljevina je to mnogo bogata žitom, vinom, uljem i mesom, prijatno je presecana tekućim vodama, izvorima i rekama, okićena šumama, planinama, dolinama i ravnicama, i puna svakovrsne divljači: u kratko rekavši, dobro je i odabrano sve što u njoj radi, naročito u krajevima primorskim«. Nažalost, Ćorović ne daje više podataka o putniku, ali vjerojatno je Francuz, jer je njegovo izvješće posvećeno tadašnjem francuskom kralju Filipu VI., osnivaču dinastije Valoa. Pisanje frensinškog biskupa djeluje pomalo bijesno i uvrijeđeno, što je i razumljivo. Tadašnji ugarski kralj Géza II. (Slijepi) ograničio je kretanja križara u jednom uskom pojasu. Dio ugarske vojske pratio je križare s obje strane ovog »koridora«. Zapovjednik ovih vojnika bio je Beloš ban, rođeni brat Jelene, žene Géze II., oboje su bili djeca tadašnjeg velikog srpskog kneza Uroša I. Beloš je osnovao samostan u mjestu Banmonoštor (danas Monoštor). Očito da veza između dvije države nije počela jučer. Nasuprot križara, arapski trgovci su se slobodno kretali po cijelom kraljevstvu, čak su postojala i dva arapska trgovačka naselja u današnjoj Bačkoj: Čurog i Apatin. 

Kako do (Zapadne) Europe?

Poslije skoro tisuću godina mogli bismo konstatirati da se viđenje srednjovjekovne Ugarske i Srbije skoro ništa nije promijenilo. Nijemci i Francuzi su hvalili prirodne ljepote i bogatstva obje kraljevine, ali su ih smatrali pomalo zaostalima, jer nije bilo gradova po njihovim, zapadnim modelima. Drugačije je bilo uređenje kraljevstva: čvrsta centralizirana vlast. Ni danas nije drugačije. Komesar za proširenje EU Olivér Várhelyi dolazi iz Mađarske. Što se članstva u EU tiče, kod nas vladaju oprječna viđenja. Od 35 poglavlja pregovora otvorili smo samo 18, a za 27. poglavlje, životni okoliš, piše u izvješću: potpuna neusklađenost sa zakonodavstvom EU. Várhelyijeva želja je da do konca njegovog mandata bar jedna država iz ove regije bude članica EU. Pogodite koja će to postati?

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay