Arhiv tekstova

(Gotovo) sve o poljoprivredi Sombora i okolice

Knjiga Zemljište, poljoprivreda i ruralni razvoj grada Sombora, koja je objavljena u sunakladništvu Grada Sombora i Poljoprivredne stručne službe Sombor protekle godine, iznimno je stranicama bremenito izdanje prilično neobičnih, ogromnih gabarita, primjerenija kao izdanje neke od akademskih institucija nego poljoprivredne savjetodavne službe. Srećom, Sombor ima iznimno organiziranu i vrlo aktivnu savjetodavnu službu, čiji je dugogodišnji ravnatelj Vladimir Sabadoš prvi autor ove knjige. On je na njezinoj izradi sakupio tim od još 14 suradnika, djelatnika ove institucije i profesora poljoprivrednih znanosti. Rezultat njihovoga rada je pregled suvremenog stanja poljoprivrede na području ove lokalne samouprave koja (teškom mukom) pokušava čuvati ugled jednog od najproduktivnijih poljoprivrednih područja u Srbiji.
Taj pregled sastoji se od relativno šturog osvrta na geografske značajke područja Grada Sombora, opisa tipova zemljišta ovog područja te vrlo opsežnog stručnog dijela u kojem je prikazana saržina svih za plodnost zemljišta značajnih sastojaka zamljišta: ratarska, stočarska, povrtlarska, voćarska, vinogradarska proizvodnja, te proizvodnja ljekovitih, aromatičnih i manje poznatih biljnih vrsta. Nastavak se sastoji od prikaza gajenja somborskih autohtonih pasmina (osam vrsta životinja i jedna vrsta povrća). Konačno, tu je prikaz svih 16 naseljenih mjesta na ovom području i isto toliko skupina salaških šokova. 
Objavljeni tekstovi sadrže veliki broj podataka, većinom vrlo svježih i temeljenih na neposrednom terenskom radu suradnika ove savjetodavne službe. To je, možebitno, osnovna vrijednost ove publikacije, skupa s kartografskim prikazima sadržine pojedinih kemijskih elemenata u zemljištima na prikazanom teritoriju. Za one koji su pomislili da znaju sve o somborskoj poljoprivredi bit će prilično iznenađenje to što su rezultati recentne poljoprivredne politike na području Sombora prikazani, iako pomalo uštogljeno i preformalno frazirano, ipak vjerno. Oni su, nije teško pogoditi – u mnogome razočaravajući, gotovo deprimirajući i to kada je u pitanju većina parametara poljoprivredne proizvodnje. Sve su manje površine pod pojedinim kulturama i sve su manji prinosi. Stočarska proizvodnja je, iako su ovce iznimka, iako je sve veći broj umatičenih goveda, podkapacitirana. Ima i sasvim iznenađujućih i pozitivnih primjera. Daleko je, primjerice, najčešća voćarska kultura na ovom podrulju lješnjak, čiji zasadi zauzimaju preko 600 ha, sa značajnim trendom povećanja posađenih površina, budući da su sve ovo mladi zasadi koji još nisu ušli u godine proizvodne izdašnosti. Nakon pročitane mješavine svježih činjenica i reminiscencija na pojedine projekte i nastojanja savjetodavaca, ostaje dojam da je sustavnost u pristupu izlaganja tematske problematike u ovoj knjizi ipak izostala. Taj dojam učvršćuje monoton jednostubačni tekst, neinventivno dizajniran, te neuklopljenost i nerazmjerna veličina (tu i tamo odličnih) fotografija u narativ.  
Nejasno je, također, zašto su autori u naslov stavili temu ruralnog razvoja kada se time gotovo uopće nisu bavili. Ruralni se razvoj, naime, obično definira kao skup politika, mjera i aktivnosti čiji je cilj sveobuhvatni ekonomski, socijalni i kulturni napredak stanovništva ruralnih područja, koje se planiraju i provode, uz uvažavanje principa održivog razvitka, očuvanja i unaprjeđivanja kvalitete zemljišta i zaštite okoliša. Teško da se elementi sustavnoga pristupa ruralnom razvitku mogu nazrijeti u ovdašnjoj poljoprivrednoj politici – naprotiv. Sustav izdavanja državnoga poljoprivrednog zemljišta u zakup – a Sombor prednjači u državi po površini takvog zemljišta – iznimno je, primjerice, nepogodan za male (mlade) poljoprivrednike i jedva dostatan za preživljavanje poljoprivrednih obitelji na selima. Opis svakog somborskog sela u ovoj knjizi to zorno potvrđuje: u svakom se drastično smanjuje broj stanovnika i broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. 
Knjiga Zemljište, poljoprivreda i ruralni razvoj grada Sombora odličan je recentni kadar u filmu uznemirujuće devastacije somborske poljoprivrede čija radnja traje barem posljednja tri desetljeća. Nenametljivi prijedlozi gajenja velikog broja manje poznatih poljoprivrednih kultura, zagovaranje restauracije zapuštenog, a »neiscrpnog« izvora termomineralne vode kod Monoštora, rezultati mnogobrojnih ispitivanja kakvoće zemljišta kao i afirmacija salaša ipak su malobrojni izuzeci koji opravdavaju pokušaj da za ovu tri i pol kilograma tešku knjigu nađete mjesto u kućnoj knjižnici.
M. Tucakov