Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Zavičajne priče o djetinjstvu

Mala Katica ne priča bajku, ona se kroz 35 priča prisjeća djetinjstva na svom rodnom salašu u naselju Nenadić u blizini Sombora. Tako se u najkraćem dâ opisati knjiga Katarine Firanj naslovljena Mala Katica, koja je nedavno objavljena u nakladi naše kuće, NIU Hrvatska riječ iz Subotice (u ediciji za djecu Vjeverica). Knjiga je ilustrirana, a autorica crteža u koloru je Cecilija Miler, također iz Sombora.

Salašarski život

Urednica knjige je Katarina Čeliković, koja u pogovoru navodi da su priče Katarine Firanj priče za djecu koja će čitati, slušati i učiti, ali i za odrasle koji pamte djetinjstvo kao najljepše životno doba. Također, ističe i kako će u knjizi djeca upoznati salašarski život kakvog gotovo da više i nema, te dodaje i to kako su zastupljene priče poučne. 
»Upoznat će kroz Katicu i njene dvije sestre život djece i odraslih u vrijeme kada se imalo malo, teško zarađivalo, mnogo radilo i ponekad prebrzo odrastalo. U tom salašarskom životu zvone i brojne životne radosti vezane uz rođenje djeteta, polazak u školu, prve simpatije i ljubav, svatove, igru, omiljene životinje, nestašluke i čitavu lepezu različitih osjećaja. Na salašu se nekada rađalo puno djece. Tako je polovinom prošloga stoljeća na salašima bilo puno radosti, ali i tuge kada su djeca umirala jer nije bilo lako doći do bolnice i liječnika. O tome se nije puno pričalo. Život se prihvaćao sa svim svojim ljepotama i nedaćama … Ono što će ostati u sjećanju nakon čitanja ovih kratkih priča su želja za ranom sočnom trešnjom, ali s tuđeg drveta, upamtit ćemo razigrane guske, susret sa ‚strašnim‘ karmelićaninom, sada kandidatom za sveca, sigre na prašnom putu i izradu kolača od blata, brojalice, odlazak u varoš, čišćenje grobova, upoznavanje ciganske čerge, sram zbog laži o (ne)znanju mađarskoga, posjet rodbini u Lemešu, epizodu sa širokim i dugačkim suknjama u crkvi i još mnogo neobično običnih događaja«, bilježi Čeliković. 

Materinski govor

Čitajući ovu knjigu, navodi dalje Čeliković, kao da slušamo priču sjedeći na koljenu bake koja dugo i mnogo pamti, jedva čekajući čuti što je dalje bilo. 
»Knjiga oživljava prošlost u danas gotovo nepoznatim običajima, predmetima, ali se prepliću i univerzalne ljudske vrijednosti, od suosjećajnosti, brige za drugoga ali i sitnih nestašluka. ‚Dica ko dica, sve se za nji lipilo, i lipo i ružno, i oduvik je tako bilo, al su ipak salašarska dica bila svitovana i grdita od dida i majka, a da bi i zaštitili od roditeljski grdnji i batina.‘«, navodi urednica. 
Iznimnu vrijednost pričama daje jezik – bunjevački dijalekt kojim govore Hrvati Bunjevci na prostoru Nenadića. Riječi su to koje mnogi ne poznaju niti ih danas koriste u govoru. 
»Priče su tako postale i čuvar materinskog govora, običaja, načina života, uspomena. Čitatelju se na kraju knjige nudi više od dvjesto riječi i izraza kako bi lakše čitao i razumio sadržaj. Ovom knjigom Katarina Firanj je ispunila jedan dio slagalice o prošlosti i tradiciji svog zavičaja. Zapisala je u kratkim i poučnim pričama prošlost nekada brojne hrvatske zajednice na salašima u Nenadiću. Neka je na korist onima koji dolaze«, zaključuje Čeliković. 

O autorici

Katarina Firanj (Nenadić/Sombor, 1950.) živi i stvara u Somboru. Od djetinjstva piše pjesme, u mladosti i kazališne komade. Pjesme su joj objavljivane u listovima Miroljub i Zvonik, kalendaru Subotička Danica te u knjigama Žetvene svečanosti, Raspleteni snovi, u knjigama poezije hrvatskih pjesnika u dijaspori u Rešetarima, a od 2003. redovito sudjeluje na susretima pjesnika Lira naiva gdje su joj objavljene pjesme. Prva samostalna knjiga poezije Žagor iz opaklije objavljena je 2014. godine, a knjigu o životu na salašu Garavi salaši objavljuje joj Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata 2016. Prve priče za djecu objavljene su joj u kalendaru Subotička Danica, a potom i u knjizi Zapisane avanture za male i velike – suvremena proza za djecu i mlade Hrvata u Vojvodini (NIU Hrvatska riječ, 2017.). Članica je HKUD-a Vladimir Nazor u Somboru. 
D. B. P.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay