Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hrvatska na čelu Europe

S prvim minutama siječnja 2020. godine Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članicom Europske unije. Početak predsjedanja službeno je obilježen 9. siječnja, dolaskom povjerenika Europske komisije u Zagreb na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu. Za potrebe predsjedanja, koje će se odvijati od siječnja do 30. lipnja ove godine, uređen je do sada nedovršeni dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji će biti središte hrvatskog vođenja EU. Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.
Predsjedanje je prigoda da se Hrvatska predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se domaća javnost senzibilizira za europske teme, a slogan koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU glasi: »Snažna Europa u svijetu punom izazova«. Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.
Tijekom hrvatskog predsjedanja bit će održano oko 1.400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu, dok će se 
u Hrvatskoj održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan njega. 

Institucionalna kreacija Unije

Vijeće Europske unije jedno je od dva najvažnija zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama država članica. O strukturi i ulozi ovoga vijeća razgovarali smo s politologom i međunarodnim tajnikom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Darkom Baštovanovićem.
»Kada govorimo o zakonodavnom okviru Europske unije, onda je važno napraviti pregled svih njezinih najvažnijih institucija koje tvore njezinu birokraciju, naravno nikako u negativnome smislu, koje osiguravaju funkcioniranje jednog velikog međunarodnog i nadnacionalnog projekta. Ovo je veoma važno, jer institucionalni dizajn Unije nije jednak klasičnim institucionalnim uređenjima država gdje se najjednostavnija razdioba vrši na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Odmah na početku istaknimo – EU nije država niti je ona ikada takvom bila zamišljena. Ona je prije svega jedan veliki mirovni projekt, stvoren radi osiguravanja dugotrajnoga i konačnoga mira na tlu europskoga kontinenta i kao takva ona je zahtijevala institucije zajedničkoga upravljanja i podjele ovlasti. Vi ste dobro istaknuli – Vijeće Europe jest jedno od najvažnijih tijela unutar institucionalne kreacije Unije, ali ono se nalazi zajedno u četverokutu s Europskim parlamentom, Europskom komisijom i Sudom pravde, dok pojedini autori ovoj četvorci dodaju i Europski revizorski sud i čitav sustav savjetodavnih tijela odnosno različitih komiteta, kao Simon Hix recimo ili Miroslav Prokopijević. Svaka od ovih institucija ima svoje specifične nadležnosti i odgovornost za odgovarajuće funkcioniranje i opravdano je potpuno da se Vijeće pozicionira na prvome mjestu, jer u ovakvom ustroju Unije ono je tijelo koje u sebi vrši fuziju i zakonodavne i izvršne vlasti gdje Parlament i Komisija, vlada EU, često znaju igrati sporednu ulogu, a što nerijetko dovodi i do optuživanja same Unije za demokratski deficit«, kaže Baštovanović i ističe kako je Vijeće tijelo država članica u koje ulaze politički čimbenici s državnih razina. 
»Vijeće zapravo i jest to koje štiti i zastupa interese država članica, dok Parlament zastupa građane, a Komisija interese Unije. Dakle, Vijeće ostaje glavnim čuvarom interesa država članica. No, važno je istaći da ovakav institucionalni ustroj EU pokazuje svoju funkcionalnost. Značaj Vijeća se svakako ogleda u činjenici da je ono tijelo koje po Mastrihtskom ugovoru u svojim nadležnostima ima, pored vanjskopolitičkoga djelovanja, i kreiranje općih pravaca razvoja Unije, a k tome još treba pridodati i ekonomske politike EU koje je dobio s odredbama Amsterdamskoga ugovora. Dakle, Vijeće je ključni, da tako kolokvijalno kažemo, institucionalni igrač kada je u pitanju sam proces integracije, ali to ne znači da ostala tijela imanju manju ulogu, jer jednostavno ono oslikava i činjenično stanje da se pojedine odluke koje druga tijela ne postignu ostaju Vijeću da ih ono rješava.«

Značajni međunarodni procesi    

Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci jesu dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.
Hrvatska Vlada je 27. prosinca donijela detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije. Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a. U sklopu prvog prioriteta – Europa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo »zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana«, stoji u programu. 
O značaju predsjedanja Darko Baštovanović kaže kako se i na ovaj način potvrđuje značaj Hrvatske, kako u međunarodnim odnosima tako i Hrvatske kao demokratske zemlje s razvijenim demokratskim praksama posvećene međunarodnim procesima i na koncu, iako najmlađe članice EU, jednako punopravne. 
»Dopustite mi da napravim i osvrt na različite napise u pojedinim medijima gdje se položaj i utjecaj Hrvatske kao članice EU često dovodio u pitanje te njezina sposobnost za vođenjem određenih procesa, jer ovo predsjedanje upravo pokazuje sasvim suprotno, a to je da Hrvatska posjeduje sve kapacitete da u određenom razdoblju bude koordinatorom značajnih međunarodnih procesa i da je kao takva prepoznata od drugih članica velike europske obitelji. Mislim da su i politički čimbenici u samoj Hrvatskoj pokazali dosta euforije oko predsjedanja te naglasili brojne benefite koje će ono donijeti.«
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić izjavio je u povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije da to predstavlja veliku čast i odgovornost za Hrvatsku, kao i priliku da ona još jače afirmira svoj identitet, kulturu i suverenitet.
Šestomjesečni mandat može izgledati kao prekratko razdoblje da bi se postigla stvarna dostignuća i promjene nacionalnog interesa Hrvatske, s čim se u razgovoru slaže i Baštovanović.
»Da, rokovi se uistinu mogu učiniti prekratkim i tu osobno nemam neke velike dvojbe. No, ne treba biti niti veliki skeptik kada su ovakvi procesi u pitanju. Ne zaboravimo da je Hrvatska kao članica svakako dionicom sveukupnih kreiranja politika unutar Unije. Od svog pristupanja Uniji Hrvatska ima svoje političke djelatnike koji djeluju u europskim institucijama i to in continuum. Kada je, pak, u pitanju nacionalni interes, smatram da je Hrvatska očitovala svoj krucijalni interes kada je velike resurse uložila upravo kako bi postala dijelom velike europske obitelji i to realizirala. Nakon toga moramo u vidu imati da u njezinim institucijama – Unije, postoje politički djelatnici koji neumorno brane hrvatske interese, kao što je to slučaj s hrvatskim zastupnicima u Parlamentu ili recimo Dubravkom Šuicom koja je zauzela visoko mjesto u Komisiji, a prije toga je bila jednom od najaktivnijih zastupnica s ogromnim poznavanjem procedura i institucionalnih procesa Unije. Dakle, ako se vratimo na rokove, oni se mogu učiniti kratkim, ali nesumnjivo je da kontinuitet postoji te da se on neće značajnije smanjivati i nakon prestanka hrvatskoga predsjedanja«, kaže Baštovanović i na koncu naglašava jednu točku koja je istaknuta u dokumentu, a koja predstavlja samo središte europskih vrjednota: ljudska i manjinska prava. 
»Veoma je važno da u vrijeme kada sve više narasta euroskepsa i kada brojni glasovi s margine dovode u pitanje europske vrjednote, ponovno dolazi do očitovanja posvećenosti vrjednotama kao što su ljudska i manjinska prava bez kojih se Unija ne bi mogla zamisliti. Istovremeno, i naglašavanje socijalnih aspekata djelovanja ponovno pokazuje da se radi o jednome projektu koji je u svojoj biti više nego human i da politički čimbenici žele aktivnosti realizirati na način koji je blizak građanima Unije.«
Z. Sarić

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay