Arhiv tekstova

Hrvatsko nacionalno vijeće jedna je od najmlađih institucija hrvatske nacionalne zajednice u SiCG. Konstitutivna sjednica HNV-a, koja je održana 25. siječnja 2003. godine, sjećamo se, protekla je u znaku neslaganja, jer je 14 vijećnika napustilo taj skup. Razlog spora bilo je inzistiranje 20 vijećnika okupljenih oko političke stranke Hrvatski narodni savez, na raspravi o Statutu koji su oni već pripremili za sjednicu, dok su vijećnici okupljeni oko političke stranke Demokratski savez Hrvata u Vojvodini bili za to da se na sjednici imenuje Statutarna komisija koja bi izradila Statut HNV-a. 

Na konstitutivnoj sjednici, Statut Vijeća je usvojen, čime je donesen pravni okvir funkcioniranja HNV-a. Normativni akti koje sadrži Statut HNV-a određuju pravila rada Vijeća, što u praksi znači propisani postupak kojim hrvatska zajednica ostvaruje svoja prava u SiCG. 

Pravnik po struci, vijećnik i predsjednik Odbora za Statut HNV-a Bela Ivković, mišljenja je da u tijeku 9. sjednice HNV-a, koja je započela 19. studenoga 2005. godine i koja se nastavlja 14. siječnja u Somboru, vijećnici nisu radili sukladno pravilima koja su ugrađena u Statut i Poslovnik o radu HNV-a. 

KRŠENJE PROPISANOG POSTUPKA: »Već prilikom usvajanja na konstitutivnoj sjednici HNV-a, Statut je trpio oštre kritike, ali su ipak prevladali glasovi onih vijećnika koji su znali da je usvajanje Statuta uvjet za konstituiranje Vijeća. Usvojen Statut nije neizmjenjiv, a ujedinjavanjem dvije političke stranke Hrvata u SiCG polako su se stvarali uvjeti pozitivnog političkog dijaloga i rasprave u svezi Statuta, a pravna je struka trebala voditi glavnu riječ. Od prvih prijedloga za izmjenu Statuta na sjednici Vijeća, usvojen je prijedlog da se zbog službene promjene naziva države u kojoj živimo, umjesto naziva SRJ u Statut unese naziv države SiCG, a drugi dio prijedloga o određivanju načina o zamjeni neaktivnih vijećnika koji tri puta izostanu sa sjednice i svoj izostanak ne opravdaju, nije usvojen«, kaže Bela Ivković, ističući kako je uslijedila 9. sjednica HNV-a tijekom koje su vijećnici radili protivno pravilima koja su usvojena i ugrađena u Statut i Poslovnik o radu HNV-a.

»Jedan član Vijeća pismeno je podnio ostavku kao vijećnik. Tako je to i predviđeno člankom 77. Poslovnika o radu našeg Vijeća. Jednu od najneaktivnijih članica Vijeća, predsjednik HNV-a pozvao je telefonom i ona je rekla da više ne može dolaziti na sjednice. Uslijedilo je stavljanje na dnevni red 9. sjednice točke o kooptiranju novih članova Vijeća. Kako smo za ovakve slučajeve propisali postupak? U slučaju podnošenja ostavke, vijećnik ostavku u pismenom obliku dostavlja predsjedniku Vijeća. Predsjednik ostavku odmah upućuje vijećnicima i Izvršnom odboru Vijeća, a na idućoj sjednici Vijeća temeljem podnesenog izvješća Izvršnog odbora utvrđuje da je danom održavanja te sjednice prestao mandat tim vijećnicima. Prema tome, kooptiranje novih članova Vijeća obavljeno je na protupravan način, prije nego što je prestao mandat ranije izabranim vijećnicima, jer nije ispoštovana takva procedura, a sve što je protupravno, nije važeće. One vijećnike koji ne žele više raditi, treba mijenjati, ali se to mora uraditi po propisanom postupku«, kaže Bela Ivković. 

UPOZORENJE: Budući da kooptiranje novih vijećnika HNV-a nije jedini primjer nepoštovanja procedure u institucijama hrvatske zajednice, Bela Ivković upozorava da se institucije mogu sačuvati samo strogo se pridržavajući propisanih pravila. 

»Pravila kojima se uređuje poslovanje institucija osmišljena su da nadžive njihove članove i čelnike. Svima nama, koji sudjelujemo u radu tih institucija, prije svega mora biti u interesu osigurati poštovanje pravila prema kojima su te institucije ustrojene i samo se na taj način možemo nadati da pridonosimo stvaranju institucija koje će steći ugled i biti potpora hrvatskoj zajednici u nastojanjima očuvanja identiteta. Pitam se, zbog čega dva vijećnika ne mogu biti kooptirana u Vijeće na zakonit način i zašto se, recimo, član Upravnog odbora Hrvatskog akademskog društva, koji zaslužuje biti članom uprave te institucije, bira na skupu koji ne ispunjava uvjete za donošenje takvih odluka«, kaže Bela Ivković, zaključujući kako svaka osoba koja se stavila na raspolaganje zajednici obnašanjem dužnosti u nekoj instituciji, ima pravo na očuvanje vlastita ugleda i dostojanstva.