Arhiv tekstova

Osum­njičenik

Istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku Dalibor Dukić idući bi tjedan trebao policiji naložiti da raspiše međunarodnu tjeralicu za Draganom Vasiljkovićem, poznatijim po nadimku Kapetan Dragan, kojeg se sumnjiči za ratne zločine protiv zarobljenika i civila.

U izjavi za Hinu Dukić je kazao da je branitelj po službenoj dužnosti uložio žalbe na rješenja šibenskoga Županijskog suda o određivanju pritvora i provedbi istrage protiv Kapetana Dragana. Dukić je dodao da će Izvanraspravno vijeće Županijskog suda o tim žalbama odlučivati u početku idućeg tjedna, nakon čega će rješenja postati pravomoćna i stvoreni uvjeti za raspisivanje tjeralice. Kako se doznaje u Ministarstvu pravosuđa, odluku o izručenju, nakon hrvatskog zahtjeva, treba donijeti australski ministar pravosuđa.

 

Plat­for­ma

U Vladi Srbije je održan drugi sastanak Pregovaračkog tima za razgovore o budućem statusu Kosova i Metohije. Glavna tema sastanka bila je platforma Pregovaračkog tima za predstojeće razgovore, koja je jednoglasno usvojena. Ona se zasniva na principima već poznatim iz prethodno usvojenih dokumenata državnih tijela. Principi su suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, suštinska autonomija za KiM unutar Srbije, formiranje srpskog entiteta na KiM kroz proces sveobuhvatne decentralizacije, zaštita pravoslavnih crkava i manastira, kao i čitave kulturne baštine na KiM, i zaštita javne i privatne imovine u pokrajini.

 

Spor

Slovenski predsjednik Janez Drnovšek je izjavio da Slovenija, koja se priprema da u prvoj polovici 2008. godine preuzme predsjedanje Europskom unijom, ne bi trebala svoj mandat započeti s teretom neriješenog graničnog pitanja s Hrvatskom i naglasio da bi dvije države u ovoj godini to pitanje trebale pokušati apsolvirati. Drnovšek je u obraćanju slovenskim veleposlanicima, rekao da se slovenska diplomacija u prošloj godini bavila i otvorenim pitanjima s Hrvatskom te da je granično pitanje već preraslo u kroničan problem kojim će se trebati pozabaviti i ove godine.

Ka­ta­stro­fa

Bez sinkroniziranih populacijskih mjera Hrvatska do kraja 21. stoljeća može očekivati demografsku katastrofu, izjavio je Jakov Gelo, jedan od autora nedavno objavljene knjige o hrvatskoj demografskoj bilanci 20. stoljeća u kojoj su iznesene značajke demografskog kretanja u proteklom stoljeću te projekcije stanovništva do kraja 21. stoljeća. Hrvatska je na početku 1900. imala 3,146.112 stanovnika, 2000. godine 4,207.689, a po projekcijama u slučaju visoke fertilnosti 2100. imala bi 3,603.009, a u slučaju niske fertilnosti 1,328.891 stanovnika, navodi se u knjizi koju je objavilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

 

Pla­no­vi

Crna Gora će, u slučaju da se građani na referendumu izjasne za njenu neovisnost, imati svoja diplomatsko-konzularna predstavništva u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju i Beogradu, zatim, u susjednim državama bivših jugo-republika i najvažnijim europskim i svjetskim centrima, kaže se u studiji izrađenoj po nalogu vlade u Podgorici. 

Crnogorski premijer Milo Đukanović nedavno je najavio da Crna Gora planira otvoriti 26 veleposlanstava i sedam misija u međunarodnim organizacijama. 

 

Po­vra­tak

U Vukovarsko-srijemsku županiju do kraja godine 2005. vratio se 36.201 prognanik, što je 70 posto ljudi prognanih iz te županije tijekom srpske okupacije godine 1991. i nakon nje, potvrdio je Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice u Vukovaru.

Naviše prognanika vratilo se u općinu Nuštar, gdje je povratak praktički završen jer se vratilo gotovo 95 posto stanovništva. Više od 80 posto prognanika vratilo se u općine Lovas, Stare Jankovce, Tordince, Tovarnik te u Ilok. Najmanje povratnika registrirano je u Vukovaru. U taj se grad od 22.061 osobe prognane godine 1991. vratilo 12.205 prognanika, što je 55 posto.

 

Brat­ski

Srpsko narodno vijeće ograniziralo je u novinarskom domu u Zagrebu tradicionalnu proslavu povodom pravoslavnog Božića, na kojoj su bile mnogobrojne ličnosti iz javnog i političkog života, kao i premijer Hrvatske, Ivo Sanader koji se obratio okupljenima čestitajući Božić: »Svim hrvatskim građanima koji Božić slave po Julijanskom kalendaru, sretan Božić, mir Božji, Hristos se rodi.« Prvi put je ovoj proslavi nazočio i bivši premijer Ivica Račan, a među zvanicama su bili i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i mnogi drugi. Inače, na proslavi je najavljena godina Nikole Tesle, a domaćin, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća, Milorad Pupovac uručio je medaljone s Teslinim likom visokim uzvanicima.

Ustu­pak

Ravnatelj i većinski vlasnik Ugostiteljsko-turističkog poduzeća Kragujevac Mirko Marjanović je rekao kako je Jovanki Broz, udovici bivšeg šefa države Josipa Broza Tita, uputio poziv da besplatno boravi u apartmanu specijalno građenom za Tita u hotelu Šumarice, površine 150 četvornih metara, sve dok ne bude završena adaptacija njene kuće na Dedinju. Josip Broz Tito je u tom apartmanu boravio u dva navrata prilikom posjeta Kragujevcu, a posljednji put 1. i 2. listopada 1978. godine.

Pljačka

Dvojica razbojnika opljačkala su Gradski muzej u Novom Sadu i odnijeli četiri slike vrijedne više milijuna eura. Glasnogovornik novosadske policije Stevan Krstić je naveo kako su dvojica naoružanih razbojnika, s kapama »fantomkama« na glavi upali u Muzej, vezali dvoje zaposlenika, koji su dežurali u Muzeju, ukrali slike Rembranta i Rubensa i pobjegli. Krstić je dodao kako nitko od uposlenih nije povrijeđen, a policija traga za počiniteljima, koji su ukrali dvije slike urađene u tehnici ulje na platnu i dvije u tehnici ulje na drvetu. 

 

Pre­tučen

Zagrepčanin Svetozar Đorđević (75) pretučen je na Badnju večer, poslije liturgije u pravoslavnoj crkvi, piše riječki Novi list. Bio je to, u posljednjih mjesec dana, treći fizički napad na ovog umirovljenika koji 60 godina živi u Zagrebu. Đorđević pretpostavlja da su ga napali susjedi, umirovljeni policajac i umirovljeni branitelj »kojima smeta što on nije Hrvat« i protiv kojih je podnio kaznene prijave zbog prethodna dva napada, piše list.

»Oko osam sati navečer vratio sam se iz grada, ušao u hodnik svoje zgrade, i odjednom me netko s leđa nečim tvrdim udario u rame. Pao sam na pod, i čuo kako neko viče: ‘Ubij ga, ubij četnika! ‘ Nastavili su  me tući, i tada sam se onesvijestio«, rekao je Đorđević u zagrebačkoj bolnici Merkur, gdje mu je ukazana pomoć. 

Ne­za­ko­ni­to

Politički analitičar Vladimir Goati rekao je kako Vlada Srbije opstaje jer Administrativni odbor oduzima mandate zastupnicima. Vladimir Goati kaže da Vlada Srbije ima većinu u Parlamentu zahvaljujući tome što Administrativni odbor Skupštine Srbije krši zakone i oduzima mandate zastupnicima i da već pri izglasavanju proračuna, u prosincu prošle godine, nije imala većinu jer je među 130 zastupnika koji su glasovali za proračun bilo pet zastupnika koji su, pravno gledano, zapravo obični građani.

»Dakle, Vlada može opstati beskonačno ako Administrativni odbor pokazuje taj stupanj nezakonitosti proglašavajući građane za zastupnike, koji poslije glasuju za većinu«, rekao je Goati.

 

Ob­ve­za

Sve strance koji u Hrvatskoj traže radnu dozvolu na rok dulji od godinu dana trebalo bi obvezati na polaganje ispita iz hrvatskog jezika i kulture, predlaže HNS-ov saborski zastupnik Nikola Vuljanić. U posljednje vrijeme hrvatski prestaje biti jezikom sporazumijevanja unutar pojedinih tvrtki, posebice onih u stranom vlasništvu, a veliki broj stranih radnika nije u stanju sporazumijevati se u svojoj okolini, upozorava Vuljanić. 

 

Mar­ka

Žene u crnom kritiziraju Uredbu Vlade Srbije o uvođenju doplatne poštanske marke. Doplatna marka za svaku pošiljku, u visini osam dinara, bit će plaćana radi prikupljanja novca za dovršenje crkve Svetog Save na Vračaru u Beogradu, a tim sredstvima samostalno će raspolagati Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve. Žene u crnom navode kako ne spore pravo vjernika SPC i drugih građana da daju doprinos radi dovršenja Crkve, ali upozoravaju da je Uredba neprimjerena principima demokratskog društva.

In­ci­dent

Novinar i haški optuženik Domagoj Margetić iz Hrvatske najavio je kako neće postupiti po nalogu Haškog suda, već će nastaviti objavljivati svjedočenje zaštićenog svjedoka s haškog suđenja Tihomiru Blaškiću, hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, jer, kako je rekao, javnost ima pravo znati da je Mesić izdao Hrvatsku.

Hrvatska javnost, dodao je, ima pravo znati istinu, a ta je, kaže, da je Mesić izdao Hrvatsku, da zajedno s ministricom pravosuđa Vesnom Škare Ožbolt stoji iza protuzakonitog upada, premlaćivanja, te uhićenja predstavnika HVIDRA-e i njega.

 

Želje

Glasnogovornica glavne tužiteljice Haškog suda Florens Artman kaže kako Milošević želi u Moskvu da bi se vidio s članovima obitelji. »Milošević traži bolje liječnike, ali zašto Moskva? Svi ruski bogataši idu širom svijeta na liječenje, samo Milošević želi Moskvu, zašto? Milošević traži Miru, svoju suprugu. On ne želi liječenje, već samo hoće vidjeti Miru. U Moskvi je njegova obitelj i on nema drugi način da se vidi sa suprugom«, rekla je Florans Artman. Ni predsjednik Rusije Vladimir Putin, niti Vlada Rusije nisu Tribunalu dali garancije za privremeno puštanje na slobodu Miloševića kako bi se on liječio u Moskvi, piše Blic. 

 

Pro­vje­ra

Kako B92 saznaje iz izvora bliskih policiji na Cipru, Interpol iz Nikozije obavijestio je MUP Srbije kako se vodi istraga protiv državljana Srbije i Crne Gore Sretena i Slavice Karić u vezi s novčanim transakcijama. Ciparska policija u zahtjevu od MUP-a traži provjeru i dodatne informacije o Sretenu Kariću iz Peći i Slavici Karić iz Đakovice.

Po­vra­tak

Bivši ministar obrane SiCG Prvoslav Davinić vratio se u zemlju poslije jednomjesečnog boravka u SAD. U Okružnom tužiteljstvu navode kako je Davinić dostupan sudu, a Blic saznaje kako je završena istraga koju to tužiteljstvo vodi protiv Davinića zbog sumnje u zlouporabu službenog položaja i nezakonitu dodjelu osam stanova pripadnicima Vojske Srbije i Crne Gore. List dodaje da slijede odluka tužiteljstva, podizanje optužnice i skori početak suđenja. Za zlouporabu službenog položaja predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, podsjeća list i dodaje kako Ministarstvo obrane sprema treću kaznenu prijavu protiv Davinića, zbog afere sa satelitom...

 

Cen­zus 

Mogućnost smanjenja izbornog cenzusa pitanje je oko kog partije u Srbiji lome koplja. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić kaže kako smanjenje izbornog cenzusa neće pomoći političkim partijama nacionalnih zajednica da uđu u parlamente Srbije, Vojvodine i SiCG. »Prvo mora biti poništen propis koji predviđa sakupljanje 10.000 potpisa da bi se lista neke stranke našla na izborima. Ostale nacionalne zajednice, pokraj mađarske i bošnjačke, taj zahtjev ne mogu ispuniti. U Srbiji treba primijeniti model neposredne zastupljenosti manjina, kakav postoji u Hrvatskoj«, kazao je Kuntić za Građanski list.