Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Različiti jezici – problemi slični

Javno slušanje na temu Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina održano je 22. studenoga u Narodnoj skupštini Srbije, a među manjinama svoje probleme iznijeli su i predstavnici hrvatske nacionalne manjine.  
Predsjednik Odbora za obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj i informatičko društvo dr. Muamer Zukorlić je poručio kako se »kvaliteta jedne zajednice mjeri na temelju odnosa prema manjini, prema slabijima i manjima i neophodna je za stabilnost i razvoj države«. Istaknuo je da Narodna skupština i Odbor i ovim postupkom potvrđuju spremnost čuti stavove i mišljenje svih legitimnih predstavnika nacionalnih zajednica, te da je Srbija do sada učinila važne iskorake, osobito u Ustavnoj i zakonskoj regulativi u cilju unaprjeđenja statusa nacionalnih manjina. Napomenuo je kako 30 posto ukupnog stanovništva Srbije čine pripadnici nacionalnih manjina, te je izrazio uvjerenje da je bez obzira na teret prošlosti moguće otvoriti novu stranicu i zajedno stvoriti ambijent doma.
Ovome skupu nazočila je i državna tajnica u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Annamária Vicsek, koja je predstavila osnovne ideje i smjernice na kojima Ministarstvo radi u obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina. Ona je napomenula kako je u Europi Srbija prepoznata kao zemlja koja ima izuzetno dobar zakonodavni okvir koji se tiče zaštite prava i slobode nacionalnih manjina, kao i da je Ministarstvo razvilo niz podzakonskih akata koji utječu na povećanje tolerancije i sprječavanje diskriminacije u obrazovnim ustanovama. Vicsek je također naglasila da se u školama u zemlji, osim srpskog, nastava u cijelosti izvodi na još osam jezika nacionalnih manjina, među kojima je i hrvatski.
Hrvatsku nacionalnu manjinu predstavljali su narodni zastupnik u Skupštini Tomislav Žigmanov, predsjednica Odbora HNV-a za obrazovanje Margareta Uršal, te članovi ovoga odbora Marina Ivanković Radak i Slavko Benčik.

Izazovi u obrazovanju 

Obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji započelo se ostvarivati 2002. godine, a o trenutnom stanju, kao i izazovima i problemima, govorila je Margareta Uršal, koja je istaknula kako hrvatska zajednica registrira svaki pozitivan pomak i voljna je pohvaliti Ministarstvo prosvete kada je to moguće. Tako je pozdravila potpisivanje Sporazuma za otvaranje lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kao i mogućnost putem Memoranduma izrađivati autorske udžbenike i nacionalne dodatke u suradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva i Ministarstvom prosvjete. 
Ovom prilikom Uršal je iznijela i brojne izazove s kojima se obrazovanje na hrvatskom jeziku svakodnevno suočava, a među njima je osnivanje Hrvatskog školskog centra u Subotici i procedura koja već godinu dana traje, a u pitanju je jedan dokument na koji se čeka od Grada Subotice. 
»Sva potrebna dokumentacija je pripremljena, no Skupština grada Subotice već godinu dana nije usvojila Odluku o izmjeni mreže vrtića i osnovnih škola i to nas usporava u daljim aktivnostima na tom polju«, kaže Uršal. 
Među izazovima su se našli i kvaliteta nastave na hrvatskom jeziku gdje je kao primjer navela vrtiće u kojima se provodi program Marije Montessori s elementima vjerskog odgoja, gdje se uvijek traži mjesto više. 
»U vrtićkim skupinama ima oko 62 posto Hrvata, a ostali su pripadnici drugih naroda, no ono što privlači roditelje jesu uvjeti rada i iznimna kvaliteta programa koji se realizira s djecom. Cilj nam je to postići i u školi i školskom centru«, kaže sugovornica.
Među izazove Uršal je svrstala i pitanje jezično stručnog nastavnog kadra i stručno usavršavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesora, gdje je kao negativan primjer navela da kada se organizira akreditirani dvodnevni stručni seminar na hrvatskom jeziku u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, Predškolskoj ustanovi Naša radost je problem izdvojiti 1.000 dinara za kotizaciju po sudioniku seminara. Spomenula je i teškoće koje se tiču reforme obrazovanja u Srbiji koje su stavljene na teret nacionalnih vijeća, zatim probleme oko nabave udžbenika za srednje škole i nedostatan proračun HNV-a.

Potreban proaktivan odnos države i lokala

»Probleme s kojima se susrećemo smatramo rješivim, ali za njihovo rješavanje je potreban proaktivan odnos države. Zakoni u Srbiji općenito nisu loši, ali se u praksi ne provode dosljedno. Često i nesluh pojedinih ustanova prouzroči problem. Tako su, primjerice, roditelji vrtića u Maloj Bosni inicirali otvorenje cjelodnevnog boravka i bili spremni i financijski pomoći rekonstrukciju objekta, ali Naša radost nije imala sluha te je i postojeći poludnevni boravak na hrvatskom jeziku ugasila, a roditelji su sada prinuđeni voditi djecu u gradske vrtiće. Ključni problem je u tome što se rješavanjem ovih pitanja ponekad bave nestručni ljudi, što dokazuju ovakvi njihovi postupci«, kaže Uršal.  
Navela je i sličan problem po pitanju otvorenja vrtića u Monoštoru, kada je lokalna samouprava dala deklarativnu potporu za otvorenje, a na terenu je proaktivan odnos izostao. Među ovakve primjere može se svrstati i pokušaj otvaranja 1. razreda u osnovnoj školi u Beregu. 
Tako se na ovome popisu našlo i pitanje financiranja izrade programa nastave i učenja sukladno reformi, koju je do konca 2018. godine financirao Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV). 
»Dakle, ako imamo pravo na obrazovanje, obrazovnu reformu bi trebao pratiti cijeli niz aktivnosti poput financiranja izrade programa nastave i učenja, udžbenika te javnih isprava i pedagoške dokumentacije. Ako ne izradimo programe, ne možemo odobriti udžbenike i praktički pravo na obrazovanje postaje samo deklarativno«, kaže Uršal. 

Državna matura brine sve manjine

Problemi svih manjinskih zajednica koji su izneseni prilikom ovoga slušanja su po riječima Margarete Uršal vrlo slični, a među njima je i stručno usavršavanje odgojitelja, učitelja i nastavnika, prijevod pedagoške dokumentacije poput e-dnevnika, svjedodžbi, koji ponovno padaju na teret nacionalnih vijeća. Na ovaj popis dolazi i pitanje prosvjetnog savjetnika-suradnika, pa i državne mature koja brine sve manjine: hoće li se stići prevesti svi materijali? Hoće li učenici nacionalnih manjina biti u ravnopravnom položaju s vršnjacima koji nastavu pohađaju na većinskom jeziku? 
Tu je i uvijek aktualno pitanje prijevoza učenika. 
»Problem po pitanju prijevoza jest da je po zakonu lokalna samouprava obvezna kartu za prijevoz osigurati učeniku od 1. do 4. razreda kao i njegovom pratitelju, no uprava Grada Subotice odlučila je isplaćivati samo jednu kartu – učeniku. Na ovaj način veći dio financiranja prijevoza učenika ponovno pada na teret Vijeća«, pojašnjava Uršal. 
»Osim što Hrvate u Srbiji pogađaju otvorena manjinska pitanja u obrazovanju, ono što brine jest i niz problema unutar obrazovnog sustava kao što su: sporost i inertnost sustava, centralizacija, komplicirane procedure, birokratizacija sustava, degradacija položaja prosvjetnih djelatnika, njihove niske plaće i ugled u cjelokupnom društvu, nedostatak motivacije i kvalitetnih programa za stručno usavršavanje nastavnog kadra, loša opremljenost škola, nedostatak sustavnog pristupa racionalizaciji mreže škola i predškolskih ustanova. Reforme obrazovanja, koje se provode su potrebne, ali nisu temeljno isplanirane, nisu stvoreni uvjeti za implementaciju novih programa«, kaže Uršal, i dodaje da unatoč svim poteškoćama na koje nailazi, hrvatska zajednica u području obrazovanja bilježi uspjehe. 
Javnom slušanju, u organizaciji Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, nazočili su predstavnici SANU, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, predstavnici školskih uprava, nevladinih organizacija i Misije OESS-a u Srbiji. Na ovaj poziv odazvale su se brojne manjine i pohvalile ovakav način iznošenja problema. Sve manjinske zajednice imaju vrlo slične ili iste probleme, osobito one manjine koje imaju cjelovitu nastavu. Značaj ovoga skupa je mogućnost za javno iznošenje izazova i problema s kojima se zajednice svakodnevno susreću, a da to čuju i predstavnici vlasti koji donose i provode odluke. 
Ž. Vukov 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay