Mnoge palače u ulicama u centru Subotice građene su u prošlosti kao najamne, sa stanovima za izdavanje, te se i danas spominju s tim nazivima. Manje se, međutim, zna o kućama koje su s istom namjenom podizane na periferiji grada, u vrijeme kada se još nije sa sigurnošću slutilo u kojim će se sve pravcima grad razvijati. Prema istraživanju Viktorije Aladžić (Ulica secesijskih kuća, Subotičke novine, 14. siječnja 2000. godine), više kuća za izdavanje napravio je András Bleszák još početkom dvadesetog stoljeća na svojoj parceli (vinogradu) u području grada koje je u prošlosti nosilo naziv Palićki i Segedinski vinogradi, a danas je jedan od najljepših kvartova, pod nazivom Kertvaroš. Osim mnogih značajnih građevina u stilu secesije – istakla je autorica – postoji i jedna »secesijska ulica«, a to je ova spomenuta, nastala Bleszákovom inicijativom, danas Ulica Dezsőa Kosztolányija (pored MUP-a).
Kuće za izdavanje na području današnjeg Kertvaroša građene su i na drugim lokacijama, skromnih dimenzija i namijenjenih radnicima zaposlenim u obližnjim privrednim objektima, no samo je ovaj niz kuća, podignut na Bleszákovom placu u dva navrata, stvorio »secesijsku ulicu«. Ulica je dugo nosila ime po vlasniku toga placa i poduzimljivom građevincu; zvala se Bleszákova ulica, kako je upisana i na karti grada iz 1928. godine. Čak je jedna ploča sa starim nazivom ulice postojala na fasadi kuće i 2000. godine.
U blizini Bleszákove ulice nekada je postojao Dom za djecu Kolijevka, srušen 80-ih godina prošlog stoljeća, čime je ovaj dio grada uveliko izmijenio lik.
Subotica iz istog kuta
Priča o jednoj ulici u Kertvarošu
Najave
